Foto: Wikimedia Commons
Azijsko-pacifička tržišta trebala bi u srijedu otvoriti u zelenom nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da je pristao suspendirati planirane napade na iransku infrastrukturu na dva tjedna. Vijest je odmah odjeknula na financijskim tržištima jer je ublažila strahove od daljnje eskalacije sukoba na Bliskom istoku i mogućih poremećaja u opskrbi energentima.
Trump je na svojoj mreži Truth Social poručio da je odluka o odgodi napada „uvjetovana time da Islamska Republika Iran pristane na POTPUNO, ODMAH I SIGURNO OTVARANJE Hormuškog tjesnaca”. Time je, barem prema njegovim riječima, američka strana privremeno zaustavila vojni odgovor, ali uz jasno postavljen uvjet vezan uz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za trgovinu naftom.
S iranske strane, ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi objavio je na platformi X, u ime Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, da će iranske oružane snage „obustaviti svoje obrambene operacije”. Araghchi je pritom naveo da će siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac biti moguć kroz koordinaciju s iranskim vojnim snagama tijekom iduća dva tjedna. Drugim riječima, obje su strane signalizirale barem privremeno smirivanje napetosti, iako su uvjeti i dalje vezani uz osjetljiva sigurnosna i diplomatska pitanja.
Trump je ujedno rekao da je SAD primio i iranski prijedlog od 10 točaka koji, prema njegovim riječima, predstavlja održivu osnovu za pregovore. To je dodatno potaknulo očekivanja da bi se u idućim danima mogao otvoriti diplomatski kanal, makar zasad nema naznaka konačnog dogovora.
Na tržištima je prvi i najizraženiji odgovor stigao iz energetskog sektora. Cijena američke sirove nafte West Texas Intermediate za isporuku u svibnju pala je više od 16 posto, na 94,23 dolara po barelu, prema stanju u 7:15 navečer po istočnoameričkom vremenu. Takav pad pokazuje koliko su ulagači osjetljivi na svaku informaciju koja bi mogla smanjiti rizik od poremećaja u opskrbi kroz Hormuški tjesnac.
Rast optimizma prelijevao se i na terminske ugovore na burzama u Aziji i SAD-u. Japanski Nikkei 225 bio je na putu rasta, uz cijenu chicagoškog ugovora na 56.040 i osakaškog ugovora na posljednjih 54.040, u usporedbi s prethodnim zatvaranjem indeksa na 53.429,56 bodova. I tržišta u Hong Kongu također su bila spremna na skok, budući da se vraćaju u trgovanje nakon blagdana; futuresi na Hang Seng iznosili su 25.233 u odnosu na zadnje zatvaranje od 25.116,53 boda.
Pozitivno raspoloženje vidjelo se i na američkim terminskim ugovorima, gdje su futuresi vezani uz Dow Jones Industrial Average porasli 718 bodova, odnosno 1,5 posto. Terminski ugovori na S&P 500 dodali su 1,6 posto, dok su oni na Nasdaq 100 porasli 1,7 posto. To sugerira da su ulagači vijest o mogućem primirju i smanjenju geopolitičkog rizika protumačili kao signal za širi povratak apetita prema riziku.
Podsjetnik koliko je tržišno raspoloženje bilo krhko stigao je i iz Wall Streeta. Tijekom noći S&P 500 tek je blago porastao, za 0,08 posto, i zaključio na 6.616,85 bodova, dok je Nasdaq Composite napredovao 0,10 posto i završio na 22.017,85 bodova. Dow Jones Industrial Average istodobno je pao 85,42 boda, odnosno 0,18 posto, na 46.584,46 bodova. Upravo zato nova diplomatska poruka iz Washingtona i Teherana dobiva težinu daleko izvan političkog okvira: ona izravno utječe na cijene energije, terminske ugovore i raspoloženje ulagača diljem svijeta.
Vezane vijesti
