Foto: Freepik Premium/avaz.ba
Američka savezna država Misisipi uvodi novu generaciju saobraćajnih kamera koje koriste vještačku inteligenciju za otkrivanje prekršaja u realnom vremenu. Riječ je o sistemu kompanije Acusensus, koji može prepoznati vozače koji koriste mobilni telefon tokom vožnje, ne koriste sigurnosni pojas, prevoze neosiguranu djecu ili prekoračuju dozvoljenu brzinu.
Prema navodima lokalnih vlasti, kamere mogu snimati vozila pri brzinama do 300 kilometara na sat bez zamućenja slike. Kada sistem registruje prekršaj, fotografije i podaci prosljeđuju se policijskom službeniku, koji potom donosi odluku o eventualnom zaustavljanju vozila i izricanju kazne. Novi uređaji bit će postavljeni na lokacijama s čestim saobraćajnim nesrećama, u zonama radova na putevima i na drugim mjestima gdje je klasična kontrola saobraćaja otežana.
Iako vlasti tvrde da je cilj povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja nesreća, nova tehnologija izazvala je brojne reakcije u javnosti. Kritičari upozoravaju da kamere, zahvaljujući visokoj rezoluciji i sistemima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, praktično mogu „zaviriti“ u unutrašnjost vozila, što otvara pitanja zaštite privatnosti i mogućeg prekomjernog nadzora građana.
Slične AI kamere već su ranije uvedene u pojedinim dijelovima Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, gdje se koriste za otkrivanje vozača koji tokom vožnje koriste mobilne telefone ili ne nose sigurnosni pojas. Njihova primjena od samog početka izaziva rasprave o balansu između sigurnosti u saobraćaju i prava na privatnost.
Dodatnu zabrinutost kod dijela građana izaziva činjenica da savremeni automobili sve češće dolaze opremljeni unutrašnjim kamerama koje prate ponašanje vozača. Ti sistemi koriste se za prepoznavanje umora, gubitka koncentracije ili ometanosti tokom vožnje, a u pojedinim slučajevima mogu bilježiti i pokrete glave, pogled vozača ili druge podatke o njegovom ponašanju. Pristalice novih tehnologija ističu da konačnu odluku o kažnjavanju i dalje donosi policijski službenik, a ne vještačka inteligencija.
Rast prisutnosti kamera na cestama i unutar vozila zato je ponovo otvorio pitanje granice između sigurnosti u saobraćaju i privatnosti građana, ali i načina na koji se takvi sistemi koriste u svakodnevnoj kontroli vožnje.