Ristić ponovno na ukrajinskom ratištu nakon odbacivanja optužnice u BiH

Dario Ristić, dragovoljac iz Modriče koji je bio u ruskoj vojsci, ponovno je na ratištu u Ukrajini nakon što su optužbe protiv njega u Bosni i Hercegovini odbačene zbog zakonske odredbe koja se ne primjenjuje na osobe koje su zakonito stekle državljanstvo strane zemlje. Slučaj je otvorio pitanje kako se u BiH tretiraju dvojni državljani koji odlaze na strana ratišta.

Ristić se ranije nakon boravka na ukrajinskom ratištu predao vlastima BiH, a Tužiteljstvo BiH ga je teretilo za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama. Sud BiH je u veljači optužnicu vratio na doradu, a potom je ona odbačena. U obrazloženju je navedeno da je Ristić služio regularnu vojsku kao državljanin Rusije, što prema važećem zakonodavstvu BiH nije kazneno djelo.

Njegov odvjetnik Rade Ćulibrk rekao je za Detektor da je Ristić prije odlaska na strano ratište uz državljanstvo BiH stekao i državljanstvo Rusije. Prema njegovim riječima, presudno je vrijeme stjecanja državljanstva, jer bi potpis ugovora s vojskom Ruske Federacije prije dobivanja državljanstva značio kazneno djelo, neovisno o kasnijem državljanstvu.

Bivši državni tužitelj Dubravko Čampara naveo je da je Tužiteljstvo BiH nakon saznanja da Rusija potpisuje ugovore s dragovoljcima tek nakon stjecanja državljanstva održalo kolegij i zaključilo da postojeći zakon u takvim slučajevima oslobađa dragovoljce iz BiH. Prema Kaznenom zakonu BiH, pridruživanje stranoj vojnoj formaciji kažnjava se zatvorom od najmanje tri godine, ali se ta odredba ne primjenjuje na osobe koje su zakonito stekle državljanstvo strane zemlje koju BiH priznaje ili služe formacijama pod kontrolom međunarodno priznatih vlada koje je priznao UN.

Sugovornici koje je Detektor pratio smatraju da bi zakonska rješenja trebalo mijenjati ili dopuniti. Nekadašnja državna sutkinja i odvjetnica Azra Miletić rekla je da je zakonodavac sam propisao iznimku za osobe koje su zakonito stekle drugo državljanstvo, dok dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu Sead Turčalo smatra da bi se kod dvojnih državljanstava trebalo propisati da osoba dok boravi u BiH podliježe zakonima BiH.

Na potrebu izmjena upozorio je i docent na Fakultetu za kriminalistiku i kriminologiju u Sarajevu Mirza Buljubašić, koji smatra da je sadašnje pravo takvo kakvo jest, ali da se pitanje može otvoriti i kod državljana BiH koji imaju i državljanstvo Srbije ili Hrvatske. Veleposlanik Ukrajine u BiH Volodymyr Bachynski ranije je ocijenio da posebnu zabrinutost izaziva situacija u kojoj državljanin druge države svjesno pristupa vojsci Rusije i sudjeluje u borbenim djelovanjima protiv Ukrajine na teritoriju suverene države.