Mladi u Bosni i Hercegovini i dalje najčešće sami dolaze do informacija o pubertetu, odnosima, reproduktivnom zdravlju i kontracepciji, jer seksualna edukacija nije sistemski ugrađena u školske programe. U praksi to znači da se znanje često svodi na pretrage na internetu, razgovore s vršnjacima i povremene časove biologije, bez šire i kontinuirane nastave.
Takav pristup ostavlja prostor za pogrešne informacije i nesporazume, upozorava Klix Vijesti u priči o tome što mladi u BiH (ne) uče o svom tijelu. Kao posljedice navode se veći rizik od neželjenih trudnoća i spolno prenosivih bolesti, dok se i dalje ističe da se pitanje seksualnog obrazovanja u zemlji ne tretira kao dio formalnog obrazovanja.
U pojedinim dijelovima BiH postoje iznimke, ali one nisu pravilo. U Kantonu Sarajevo je još 2013. pokrenut predmet Zdravi životni stilovi, u kojem se otvaraju teme seksualnog zdravlja, AIDS-a, nasilja i rodnih stereotipa. Ipak, takvi primjeri ostaju ograničeni, dok se o ljudskom tijelu većinom uči samo na biologiji, i to često fragmentirano, površno i uz veliku razliku od škole do škole.
Uloga roditelja pritom, kako se navodi, često ne popunjava prazninu. Razgovor o seksualnosti i odrastanju u mnogim je obiteljima i dalje opterećen tabuima, pa mladi informacije dobivaju nepotpuno ili netočno. Zbog toga se, uz školu, kao ključna tema nameće i pitanje koliko je društvo spremno o seksualnom zdravlju govoriti otvoreno i bez stigme.
Kao argument za drugačiji pristup spominju se programi koji su, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, povezani s većim znanjem, odgovornijim ponašanjem i manjim rizičnim aktivnostima. U priči se navode i primjeri Nizozemske, Švedske, Finske i Danske, gdje je seksualna edukacija rano i standardizirano uvedena, dok se kao suprotan primjer spominju zemlje s restriktivnijim pristupom. Time se još jednom otvara pitanje hoće li BiH ostati pri parcijalnim rješenjima ili će seksualno obrazovanje dobiti jasnije mjesto u školama.
Vezane vijesti
