Lobiranje u SAD-u i pitanje državne imovine u BiH: što znači Dodikov politički pritisak

Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine ponovo je u središtu političke rasprave, ovaj put kroz prizmu lobiranja vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama. Ključno je pitanje može li takva aktivnost utjecati na politički prostor oko teme koja je godinama blokirana između Sarajeva, Banjoj Luke, Ustavnog suda BiH i OHR-a.

Prema analizi FARA dokumenata koju je objavio OCCRP, Republika Srpska je tijekom 2025. i 2026. platila najmanje 8,9 milijuna dolara za 11 lobističkih tvrtki u Washingtonu. Kako se navodi, cilj je bio popravljanje imidža entiteta i jačanje potpore političkim ciljevima vlasti RS-a u američkim institucijama.

Državna imovina u BiH obuhvaća šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske koridore, vojne lokacije i druge strateške resurse. Zato spor oko nje nije samo pravno pitanje nego i tema koja se veže uz kontrolu teritorija, investicija i razvojnih resursa. U toj raspravi godinama stoje i zahtjevi Milorada Dodika i vlasti RS-a za uklanjanjem sankcija, slabljenjem uloge OHR-a i širenjem entitetskih nadležnosti.

Američka ambasada je 2023. godine navela da je stav Sjedinjenih Država o državnoj imovini “jasan i dosljedan” te da se nije promijenio: državna imovina pripada državi Bosni i Hercegovini. U istoj objavi upozoreno je da neriješeno pitanje državne imovine otežava provedbu Agende 5+2, skupa uvjeta koji moraju biti ispunjeni za zatvaranje OHR-a.

OHR u Agendi 5+2 kao jedan od uvjeta navodi prihvatljivo i održivo rješenje raspodjele imovine između države i nižih razina vlasti, kao i pitanje vojne imovine. Zbog toga se svako buduće rješavanje statusa državne imovine izravno povezuje i s pitanjem budućnosti međunarodnog nadzora u BiH.

U međuvremenu, prema novom izvještaju State Departmenta o Zapadnom Balkanu, američka politika prema regiji više naglašava stabilnost, energetiku, sigurnost i ekonomske interese. U takvom okviru državna imovina ostaje povezana i s projektima poput Južne interkonekcije, transportnih koridora i vojne infrastrukture, jer svi oni ovise o tome tko kontrolira zemljište i strateške resurse.

Politolog Jasmin Mujanović ocijenio je da bi jedan od zadataka sljedećeg visokog predstavnika moglo biti posredovanje u donošenju novog zakona o državnoj imovini. Prema njegovim ranijim analizama, normalizacija statusa državne imovine dio je Agende 5+2, a vojna imovina izravno je vezana uz NATO put BiH jer mora biti pod kontrolom države, a ne entiteta.

Za sada je riječ o političkom i analitičkom pitanju, a ne o potvrđenom dogovoru. No dosadašnji podaci o lobiranju, stav Washingtona i neriješen status državne imovine pokazuju da će ta tema i dalje ostati jedna od ključnih tačaka sporova u Bosni i Hercegovini.