Europski ministri traže ograničenje profita energetskih kompanija zbog rasta cijena izazvanog ratom u Iranu

Ministri financija Španjolske i još četiri europske države pozvali su Europsku uniju da uvede zajednički izvanredni porez na energetske kompanije, zabrinuti da bi snažan rast cijena nafte i plina, potaknut ratom u Iranu, mogao dodatno ubrzati inflaciju i povećati pritisak na kućanstva diljem Europe.

Španjolski ministar gospodarstva Carlos Cuerpo rekao je u subotu da su njegov poziv podržali kolege iz Njemačke, Italije, Portugala i Austrije. Oni su Europskoj komisiji uputili pismo u kojem upozoravaju na „distorzije tržišta” izazvane naglim poskupljenjem energenata. Pismo je datirano u petak, a Cuerpo ga je objavio u internetskoj objavi.

„Sukob na Bliskom istoku uzrokovao je rast cijena nafte, što predstavlja značajan teret za europsko gospodarstvo i europske građane”, navodi se u pismu. Dodaje se da je važno osigurati da se taj teret raspodijeli pravedno. Ministri poručuju da bi Europska komisija, s obzirom na sadašnje poremećaje na tržištu i fiskalna ograničenja, trebala brzo osmisliti sličan instrument zajedničkog doprinosa na razini cijele Unije.

U pismu se također ističe da bi takav potez poslao jasnu poruku onima koji profitiraju od posljedica rata da moraju dati svoj doprinos ublažavanju tereta za širu javnost. Riječ je o nastavku rasprave koja se u Europi ponovno otvorila zbog poskupljenja energenata i straha da bi ona mogla preliti inflaciju u širem gospodarstvu.

Europa je uvelike ovisna o uvozu nafte i plina, što je čini ranjivom na vanjske šokove. Zbog toga svako veće pomicanje cijena na globalnom tržištu brzo pogađa potrošače, industriju i državne proračune. U 2022. godini previranja na energetskim tržištima nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu gurnula su inflaciju u mnogim europskim državama na dvoznamenkaste razine.

Tada je Europska unija uvela takozvani „solidarity contribution”, odnosno solidarnosni doprinos, koji je uključivao i ograničenja na prekomjerne profite energetskih kompanija. Sada ministri traže da se sličan mehanizam ponovno aktivira na razini cijele Unije, ako se tržišni poremećaji nastave.

Prema AP-u, godišnja stopa inflacije u 21 državi članici eurozone porasla je u ožujku na 2,5 posto, s 1,9 posto u veljači, ponajviše zbog viših cijena nafte. Istodobno, Iran je blokirao većinu tankerskog prometa kroz Hormuški tjesnac, usko grlo kroz koje prolazi oko 20 posto svjetske nafte i plina, što dodatno pojačava strah da bi pritisak na tržišta goriva mogao potrajati mjesecima.