Zapadno usporavanje gura hrvatski izvoz prema srednjoj Europi i Balkanu

Okretanje tržištima srednje Europe i susjednih država moglo bi biti jedan od načina da hrvatski izvoz ublaži posljedice usporavanja europskog gospodarstva. Proljetne prognoze Europske komisije pokazuju da je rast europodručja ove godine snižen na 0,9 posto, s ranije očekivanih 1,2 posto, a slabiji izgledi vrijede i za 2027., za koju se sada predviđa rast od 1,2 posto umjesto 1,4 posto.

Razlog su, među ostalim, posljedice energetskog šoka koji je uslijedio nakon rata na Bliskom istoku. U procjenama Komisije navodi se da bi se učinci tog šoka mogli protegnuti i na iduću godinu. To je posebno važno za hrvatske vanjskotrgovinske veze jer su među najvećim partnerima upravo velika gospodarstva eurozone, a za njih ove godine nema povoljnijih signala.

Njemačka, najveće gospodarstvo eurozone i Europske unije, ove bi godine trebala zabilježiti rast BDP-a od 0,6 posto, nakon što je u jesenskoj prognozi bilo predviđeno 1,2 posto. Za 2027. sada se očekuje rast od 0,9 posto, dok je prethodno prognoziran rast od 1,2 posto. Lani je njemačko gospodarstvo poraslo 0,2 posto. Italija je prošle godine rasla 0,4 posto, a ove i iduće godine Komisija joj prognozira rast od 0,5 posto, što je manje od jesenskih procjena od 0,8 posto.

U takvom okruženju važnost tržišta srednje Europe i regije raste i u hrvatskoj trgovinskoj razmjeni. BiH je četvrto najvažnije izvozno tržište Hrvatske, Slovenija je drugi trgovinski partner po veličini, a Slovačka je u pet godina postala nekoliko puta veće tržište. Takvi podaci upućuju na to da se dio izvozne aktivnosti već oslanja na bliže i povezane tržišne zone, dok slabiji izgledi glavnih zapadnoeuropskih gospodarstava ostaju ključni okvir za daljnje trgovinske odluke.