Joseph Ginkel tokom obraćanja u Sarajevu. Foto: Klix.ba.
Otpravnik poslova Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini John Ginkel poručio je u Sarajevu da je zemlji potrebno rješenje za pitanje državne imovine te ocijenio da je BiH zbog svojega geografskog položaja dobro postavljena za ulogu regionalnog energetskog središta. Poruke je iznio na konferenciji o transatlantskim odnosima, trgovini i energetskoj sigurnosti.
Ginkel je pritom naglasio da SAD i BiH, kako je rekao, imaju zajednički interes u promociji energetske sigurnosti i gospodarskog rasta. Istaknuo je da pouzdana i pristupačna energija može privući ulaganja, otvoriti radna mjesta i potaknuti razvoj gospodarstva, a BiH učiniti jačim trgovinskim partnerom za Sjedinjene Države.
Govoreći o energetskoj budućnosti zemlje, rekao je da BiH ima sve pretpostavke da postane regionalno energetsko središte te da bi mogla povezivati jugoistočnu Europu s diverzificiranim i pouzdanim izvorima opskrbe, uključujući i one iz SAD-a. Posebno je izdvojio Južnu plinsku interkonekciju, koju u BiH planira graditi američka kompanija AAFS, te rekao da taj projekt vidi kao put prema diversifikaciji energije i smanjenju ovisnosti o dobavljačima koji, kako je naveo, energiju koriste kao oružje.
Prema njegovim riječima, američke kompanije do sada su pokazale da mogu pouzdano isporučivati energiju i u razdobljima globalnih poremećaja. Dodao je i da su Sjedinjene Države najveći svjetski izvoznik tečnog prirodnog plina te da proizvode rekordne količine prirodnog plina. U istom je nastupu rekao da nafta i ugljen i dalje ostaju važni za energetsku sigurnost.
Ginkel je poručio i da je Bosna i Hercegovina potpuno ovisna o uvozu naftnih derivata te da ima značajne neiskorištene kapacitete za proizvodnju ugljena. U tom je kontekstu potaknuo BiH da ukine uvoznu tarifu od 10 posto, za koju je rekao da smanjuje cijenu konkurentnog benzina i dizela američkog podrijetla te ostavlja zemlju ranjivom na poremećaje u opskrbi.
Na kraju je naveo da SAD ostaju posvećene budućnosti BiH koja, kako je rekao, ovisi o izgradnji prave energetske infrastrukture. Uz Južnu plinsku interkonekciju, izdvojio je i potrebu za regulatornim reformama, rješavanjem pitanja državne imovine, ulaganjima u distribuciju plina te većim partnerstvima između američkih kompanija i lokalnih firmi.