Banožić u Zagrebu: terorizam se preselio i u virtualni prostor

U Zagrebu je održana međunarodna konferencija DataFocus 2026 na kojoj je jedan od zapaženijih govornika bio dr. sc. Marko Banožić, glasnogovornik Uprave policije MUP-a Županije Zapadnohercegovačke. U izlaganju posvećenom digitalnim dokazima u kaznenim djelima terorizma upozorio je da se sigurnosni izazovi sve manje svode na fizičko bojište, a sve više na virtualni prostor.

Banožić je govorio o prikupljanju i analizi digitalnih dokaza u antiterorističkim istragama te o ulozi koju takvi tragovi imaju u radu sigurnosnih i pravosudnih institucija. Posebno je istaknuo da suvremeni terorizam u velikoj mjeri koristi digitalne tehnologije, umjetnu inteligenciju, društvene mreže i enkriptirane komunikacijske platforme za propagandu, radikalizaciju, vrbovanje i koordinaciju aktivnosti.

Konferencija je okupila stručnjake iz područja sigurnosti, digitalne forenzike, informacijskih tehnologija i pravosuđa. U tom je okviru Banožić podsjetio i na podatke Global Terrorism Database Sveučilišta u Marylandu prema kojima se od 1970. do danas u svijetu dogodilo više od 200.000 terorističkih akata, a smrtno je stradalo između 500 i 600 tisuća ljudi.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, naveo je da se zemlja u sigurnosnim analizama često opisuje kao tranzicijska i postkonfliktna država s nizom složenih sigurnosnih izazova, među kojima borba protiv terorizma zauzima značajno mjesto. Kao primjer digitalnog terorizma izdvojio je tzv. Islamsku državu, za koju je rekao da je uz fizički teritorij u Siriji i Iraku razvila i snažan digitalni prostor za djelovanje.

U tom je kontekstu naveo da su društvene mreže, online propaganda, enkriptirana komunikacija i digitalne platforme korištene za vrbovanje novih članova, radikalizaciju, psihološki rat, koordinaciju simpatizera i širenje propagandnog sadržaja. Spomenuo je i profesionalne medijske centre poput Al-Hayat Media Center i Amaq News Agency, koji su proizvodili sadržaje prilagođene društvenim mrežama i mlađoj populaciji.

Najveći dio predavanja bio je posvećen digitalnoj forenzici i vrijednosti digitalnih dokaza u kaznenim djelima terorizma. Prema njegovim riječima, takvi dokazi omogućuju identifikaciju osumnjičenih, dokazivanje komunikacije među članovima terorističkih skupina, praćenje financijskih tokova, otkrivanje propagandnih aktivnosti i povezivanje osoba s međunarodnim terorističkim organizacijama.

Banožić je naglasio i preventivnu dimenziju digitalnih tragova, ocijenivši da cilj istraga nije samo dokazivanje već počinjenog kaznenog djela nego i pravodobno prepoznavanje procesa radikalizacije i sprječavanje budućih napada. Kao studiju slučaja analizirao je predmet Huseina Bosnića, koji je pravomoćno osuđen zbog javnog poticanja na terorizam, vrbovanja i organiziranja terorističke grupe.

U tom su predmetu važnu ulogu imali videozapisi propovijedi, internetske objave, komunikacija putem društvenih mreža, online kontakti sa sljedbenicima i elektronički tragovi povezani s odlascima državljana BiH na strana ratišta. Na kraju je ukazao na izazove s kojima se istražitelji suočavaju, među kojima su enkriptirane komunikacije, VPN servisi, međunarodni serveri, zaštita privatnosti i zakonitost pribavljanja podataka.