Shellova dobit porasla gotovo četvrtinu zbog rasta cijena nafte nakon eskalacije oko Irana

Shell je u prva tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 6,92 milijarde dolara, što je gotovo četvrtinu više nego u istom razdoblju lani, potaknuto većom volatilnošću cijene nafte nakon rata SAD-a i Izraela s Iranom. Rezultat je bio i iznad očekivanja analitičara te znatno iznad lanjskih 5,58 milijardi dolara za isto tromjesečje.

Cijena nafte snažno je porasla otkako je započeo sukob, a ključni Hormuški tjesnac, kroz koji obično prolazi oko 20% svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina, bio je učinkovito zatvoren. Brent, globalna referentna cijena nafte, prije početka sukoba iznosio je oko 73 dolara po barelu, a zatim je bilježio oštre oscilacije, u jednom trenutku premašivši 120 dolara, dok je na drugim razinama padao ispod 100 dolara zbog špekulacija o ponovnom otvaranju tjesnaca.

Iz Shella su priopćili da je dobar rezultat djelomice došao i iz naftnog trgovanja, gdje velike promjene cijena obično šire razliku između kupovne i prodajne cijene i tako povećavaju mogućnost zarade. Dodatni poticaj došao je i iz viših marži u rafinerijskom poslovanju, koje prerađuje sirovu naftu u proizvode poput benzina i mlaznog goriva. Glavni izvršni direktor Wael Sawan rekao je da je Shell ostvario snažne rezultate zahvaljujući fokusu na operativne performanse u tromjesečju obilježenom, kako je naveo, dosad neviđenim poremećajima na globalnim energetskim tržištima.

Istodobno, Shell je izvijestio da mu je proizvodnja nafte i plina pala 4% u odnosu na posljednja tri mjeseca prošle godine zbog sukoba. Proizvodnja LNG-a u Kataru zatvorena je od početka ožujka, a postrojenje Pearl GTL u toj zemlji oštećena je u napadima. Tvrtka je prošlog tjedna također objavila kupnju kanadskog proizvođača škriljevca ARC Resources za 16,4 milijarde dolara, a Sawan je rekao da će ta transakcija „donijeti vrijednost desetljećima unaprijed”.

Objava Shella dolazi nakon što je i BP prošlog tjedna izvijestio da mu je dobit za prva tri mjeseca godine više nego udvostručena, dok je norveški Equinor u srijedu objavio dobit od 9,77 milijardi dolara, što mu je najveća kvartalna dobit u tri godine. Rast profita energetskih tvrtki ponovno je potaknuo kritike ekoloških skupina, koje pozivaju na strože oporezivanje izvanredne dobiti. U Britaniji je Energy Profits Levy uveden 2022. kao odgovor na rast profita nakon ruske invazije na Ukrajinu, a Labour je produljio njegovo trajanje do ožujka 2030., no porez se odnosi samo na dobit ostvarenu iz britanske proizvodnje nafte i plina, dok se najveći dio zarade velikih energetskih tvrtki ostvaruje u inozemstvu. Shell navodi da Ujedinjeno Kraljevstvo čini manje od 5% njegove globalne proizvodnje nafte i plina.