Tri kandidata u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH: ponovno se otvara pitanje preglasavanja

Na jesenskim izborima u Bosni i Hercegovini birat će se nasljednik Željka Komšića na mjestu hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a u utrci su tri kandidata. Ishod bi mogao pokazati hoće li se ponoviti dosadašnji obrazac preglasavanja Hrvata ili će se odnosi uoči i nakon izbora barem privremeno smiriti.

Za tu poziciju kandidirani su Slaven Kovačević kao kandidat Demokratske fronte, Darijana Filipović kao kandidatkinja HDZ-a BiH i Zdenko Lučić kao kandidat oporbene hrvatske petorke. Prema navodima iz izvješća, upravo je podjela hrvatskih glasova jedan od ključnih elemenata koji bi mogli utjecati na rezultat.

Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH biraju se s područja Federacije BiH, s odvojenim listama, ali na te liste mogu glasovati svi birači, neovisno o nacionalnoj pripadnosti. U praksi to znači da bošnjačko biračko tijelo, koje je brojnije, može presudno utjecati na izbor hrvatskog člana državnog vrha. Srpski član Predsjedništva bira se isključivo iz Republike Srpske.

Komšić je do sada četiri puta biran u Predsjedništvo BiH glasovima birača koji nisu Hrvati, a hrvatske stranke godinama osporavaju takav model izbora i traže izmjene Izbornog zakona BiH. Smatraju da sadašnje rješenje ne osigurava legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i pozivaju na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava te Ustavnoga suda BiH.

HDZ BiH je ranije istaknuo Filipović kao svoju kandidatkinju, dok je Demokratska fronta još koncem prošle godine objavila da će njezin kandidat biti Kovačević. Oporbena hrvatska petorka, koja se s HDZ-om BiH nije uspjela dogovoriti o zajedničkom kandidatu, u ponedjeljak je objavila kandidaturu Zdenka Lučića.

Filipović je u intervjuu za Večernji list BiH ocijenila da svaka podjela hrvatskih glasova, pa i minimalna, povećava izglede da ponovno bude izabran kandidat koji najveću potporu dobiva iz bošnjačkog biračkog tijela. U istom je tonu navela da struktura izbornog sustava gotovo u pravilu vodi istom ishodu kada su Hrvati razjedinjeni.

Komšić je za BHRT predstavio Kovačevića kao nastavak građanske političke linije, a Kovačević je u prvim istupima poručio da će njegova politika biti u skladu sa sličnim porukama drugih hrvatskih stranaka o statusu Hrvata kao suverenog naroda i njihovoj opstojnosti. Prije toga, Kovačević je bio Komšićev savjetnik u Predsjedništvu BiH, a prošle je godine Europski sud odbacio njegovu žalbu o navodnoj diskriminaciji, navodeći da je riječ o političkoj akciji.

Do sada su, prema dosadašnjim izbornim ciklusima, hrvatske glasove u više navrata pratila sporenja o legitimitetu izbora hrvatskog člana Predsjedništva. Hoće li ovog puta troje kandidata promijeniti odnos snaga ili će izbor ponovno otvoriti isto pitanje, bit će poznato nakon glasovanja u jesen.