Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine uvezla poljoprivredno-prehrambene proizvode vrijedne 2,4 milijarde KM, dok je izvoz iznosio 579,2 milijuna KM, pokazuju podaci objedinjeni u dokumentu "Poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH" koji je objavila Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.
U analizi su obuhvaćeni uvoz životinja, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća, voća, kave, žitarica, sokova, alkohola i drugih proizvoda. Istodobno su iz analize isključene stavke "duhan i cigarete", "hrana za životinje", "biljni materijali za pletarstvo" te "sadnice povrća i voća, lukovice, rezano cvijeće".
Najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH je uvozila iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Nizozemske, Njemačke i Mađarske. Kada je riječ o izvozu, najveća odredišta bila su Hrvatska, Srbija, Turska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Italija. Vanjskotrgovinska komora BiH navodi i da je domaće tržište posljednjih godina u velikoj mjeri orijentirano na uvoz žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća.
U istoj analizi stoji da je tržište u BiH u velikoj mjeri zavisno od drugih tržišta. Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Republici Srpskoj, za "Nezavisne novine" upozorava da povećanje uvoza dodatno slabi domaću proizvodnju. Kako navodi, problem nastaje kada se na tržištu Europske unije pojave viškovi mesa koji potom dolaze na bh. tržište po nižim cijenama.
"Tada se domaći farmeri nađu u vrlo teškoj situaciji i onda je to lančana reakcija koja jednostavno usporava naš razvoj. Vlasti u BiH ne vode računa o tome. Domaći proizvođači ne mogu na ovakvim osnovama biti konkurentni tom mesu", rekao je Maljčić. Dodao je da takva situacija trenutačno odgovara i potrošačima zbog nižih cijena, ali upozorio da bi posljedice mogle biti dugoročne.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, smatra da je velika ovisnost o uvozu posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja domaće proizvodnje. "Općepoznato je da mi ne proizvodimo ni za 20 posto potreba građana. Toliko se proizvede, sve ostalo je uvoz. Međutim, to se može popraviti. Prije rata smo proizvodili 80 posto, a uvozili 20 posto. Žalosno je ako znamo da imamo Semberiju, Posavinu, Glamoč, koji je poznat po krumpiru, a mi uvozimo krumpir. Imamo jug", rekao je Bićo.
Prema njegovim riječima, BiH ima potencijal za proizvodnju znatno većeg dijela hrane potrebne domaćem stanovništvu. "Država treba zauzeti stav što hoće, da budemo ovisnici o uvozu i da ovisimo o svjetskom smeću ili da se okrenemo vlastitoj proizvodnji i da budemo praktično neovisni", poručio je Bićo.
Vezane vijesti
