Vrijednost uvoza plemenitih metala u BiH nastavila je rasti i tijekom prvih sedam mjeseci ove godine dosegnula je 44.549.715 KM. To je za 9,45 milijuna KM više nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Od tog uvoza država je naplatila više od 8 milijuna maraka uvoznih dažbina. Najveći dio odnosi se na draguljarske predmete i njihove dijelove od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, za koje je izdvojeno 18.825.813 KM. Slijede proizvodi iz kategorije otpaci i lomljevina od plemenitih metala ili od metala platirani plemenitim metalima, koji su koštali 18.591.849 KM.
Značajan rast zabilježen je i kod zlata. Uvoz zlata, uključujući zlatne predmete presvučene platinom, neobrađeno zlato te zlato u obliku poluproizvoda ili praha, iznosio je 6.434.846 KM. U istom razdoblju prošle godine za tu robu bilo je izdvojeno 1.462.629 KM, što znači da je uvoz porastao za blizu 340 posto.
Istodobno je porastao i izvoz plemenitih metala. Nakon prošlogodišnjih 29,33 milijuna, vrijednost izvoza u prvih sedam mjeseci 2026. iznosila je 48,16 milijuna maraka. Podaci tako pokazuju jači promet u obje smjera, pri čemu je uvoz i dalje na višoj razini nego lani.
U pratećem komentaru sociolog Salih Fočo, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, ocijenio je da brojke pokazuju raslojenost društva i da je jaz sve veći. Naveo je i da očekuje izraženije socijalne razlike, dok je za sistem rekao da građanima nije objašnjeno kakav se sistem gradi. Ekonomski pokazatelji o trgovini plemenitim metalima tako ostaju jedan od pokazatelja kretanja dijela potrošnje i trgovine u BiH, a daljnji smjer bit će vidljiv kroz naredne mjesečne podatke Uprave za indirektno oporezivanje.