Bosna i Hercegovina do sada nije povukla nijedan euro iz europskog Plana rasta za Zapadni Balkan, a zbog kašnjenja u provedbi dogovorenih reformi do kraja godine riskira gubitak dodatnih 373 milijuna eura. Već ranije je ostala bez 108 milijuna eura nakon što je početna financijska omotnica smanjena za deset posto zbog kašnjenja s Reformskom agendom.
Prema posljednjim dostupnim podacima, BiH je jedina od šest partnera sa Zapadnog Balkana koja još nije dobila predfinanciranje iz tog programa. Nakon smanjenja, zemlji je iz Instrumenta za reforme i rast na raspolaganju najviše 976,6 milijuna eura.
Rokovi se dodatno približavaju. Opći izbori u BiH održavaju se 4. listopada, a službena predizborna kampanja počinje 4. rujna, što ostavlja manje prostora za usvajanje reformskih zakona prije isteka rokova iz Reformske agende. Za značajan broj reformskih koraka rok istječe u prosincu ove godine, a europska povjerenica za proširenje Marta Kos ranije je upozorila da dodatnog produljenja neće biti.
Ako reforme ne budu provedene u predviđenom roku, BiH riskira trajni gubitak oko 373 milijuna eura. Ta sredstva potom mogu biti preusmjerena drugim zemljama Zapadnog Balkana koje svoje obveze ispunjavaju na vrijeme.
Uz financijski dio, Plan rasta veže i niz konkretnih obveza u području vladavine prava, pravosuđa, zaštite prijavitelja nepravilnosti, digitalizacije, energetike, tržišta rada i socijalne politike. Među reformama su i elektronički identitet, usluge povjerenja za elektroničke transakcije, usklađivanje propisa u području električne energije i plina, jačanje sustava roditeljskog dopusta te reforma Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH uz snažnije mehanizme provjere imovine nositelja pravosudnih funkcija.
Reformska agenda predviđa i jaču zaštitu prijavitelja nepravilnosti, zaštitu novinara od prijetnji i pritisaka te druge mjere iz područja temeljnih prava i funkcioniranja institucija. BiH je Reformsku agendu dostavila Europskoj komisiji 30. rujna 2025. nakon višemjesečnog kašnjenja, a Komisija ju je odobrila krajem studenoga iste godine.
Za početak isplata, međutim, nije dovoljno samo usvajanje Reformske agende. Potrebno je uspostaviti i institucionalni sustav za provedbu i praćenje, uključujući nacionalnog koordinatora, tajništvo, odbor za praćenje i kontaktne točke za pojedine reformske korake.
Dok BiH još nije dobila sredstva iz Plana rasta, druge zemlje regije već su počele povlačiti novac. Po podacima objavljenim početkom kolovoza, Albaniji je isplaćeno 212,8 milijuna eura, Crnoj Gori 91,2 milijuna, Sjevernoj Makedoniji 142,1 milijun, Srbiji 167,5 milijuna, a Kosovu 61,8 milijuna eura.
Vezane vijesti
