BiH
Edhem Bičakčić upozorio je da BiH zbog dugotrajne suše, klimatskih ekstrema i višegodišnjeg odgađanja energetske tranzicije može doći u situaciju ograničenja isporuke električne energije. Kao problem je naveo i oslonjenost sistema na termoelektrane te sporije...
Bosna i Hercegovina mogla bi se suočiti s ograničenjima u isporuci električne energije ako se nastave dugotrajni sušni periodi, upozorio je energetski stručnjak i bivši premijer Federacije BiH Edhem Bičakčić. Kao dodatni problem naveo je višegodišnje odgađanje energetske tranzicije i nedovoljna ulaganja u nove proizvodne kapacitete.
Bičakčić je za N1 BiH rekao da klimatske promjene donose sve intenzivnije poremećaje, među kojima su dugotrajne suše i požari, ali i ekstremne padavine i poplave. Po njegovim riječima, sve se to direktno odražava i na energetsku sigurnost. Upozorio je i da se posljedice već osjećaju u drugim dijelovima Evrope.
Kao primjer je naveo rekordno nizak vodostaj Dunava, koji je ozbiljno pogodio proizvodnju električne energije u Mađarskoj. Nuklearna elektrana Paks, koja za hlađenje koristi vodu iz Dunava, morala je drastično smanjiti proizvodnju. Probleme zbog niskog vodostaja Dunava imao je i rumunski energetski sistem, a jedan reaktor nuklearne elektrane Cernavodă već je zaustavljen.
Govoreći o BiH, Bičakčić je kao jedan od ključnih problema izdvojio strukturu proizvodnje električne energije, koja se tradicionalno u velikoj mjeri oslanja na termoelektrane. Podsjetio je da je BiH još od 2006. godine članica Energetske zajednice i da se time obavezala slijediti evropske energetske politike, ali smatra da te obaveze nisu praćene potrebnim promjenama.
„Mi se jesmo obavezali, ali mi to ne slijedimo i nismo ušli u tranziciju koja je neophodna da to prebrodimo, tako da će kod nas rezovi biti drastični“, rekao je Bičakčić. Dodao je i da je energetska tranzicija dobila dodatni značaj početkom 2026. godine, kada je počela definitivna faza evropskog Mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama, odnosno CBAM-a.
Energetska zajednica ranije je upozoravala da BiH, kao izvoznik električne energije prema Evropskoj uniji, mora napredovati u uvođenju cijene ugljika i integraciji tržišta kako bi ublažila posljedice novog sistema. Bičakčić je naveo i da je prije rata BiH imala približno 4.000 MW proizvodnih kapaciteta, otprilike pola u hidroelektranama, a pola u termoelektranama.
Prema podacima koje je iznio, privatni sektor je nakon rata izgradio oko 1.600 MW novih kapaciteta, među kojima su Termoelektrana Stanari, solarne i vjetroelektrane te male hidroelektrane. Istovremeno, pojedina javna elektroprivredna preduzeća, prema njegovim riječima, postala su zavisna od uvoza. Ipak, Bičakčić je podsjetio da je BiH i dalje u cjelini izvoznik električne energije, iako se to stanje, kako upozorava, može mijenjati pod pritiskom suša i zaostajanja u tranziciji.
