Foto: Zaposlenje u Evropi - Nano Banana
Odlazak iz Bosne i Hercegovine pao je na najnižu razinu u trinaest godina, a sve češće se pojavljuju i ljudi koji se vraćaju iz Njemačke. Njihova računica više nije vezana uz visinu plaće, nego uz to koliko novca ostane nakon stanarine, vrtića i osnovnih troškova života.
Kako navodi N1 BiH, dio onih koji su se vratili opisuje razliku između života u Njemačkoj i u BiH kroz konkretne stavke. Jedan čovjek koji devet godina živi u Njemačkoj naveo je plaću od 2.300 eura, stanarinu od 1.050 eura i vrtić od 280 eura, uz napomenu da se prije kupovine hrane, goriva i ostalih troškova već potroši oko polovice primanja.
Takve osobne usporedbe, iako nisu službena statistika, pokazuju zbog čega se odluka o odlasku ili povratku sve češće svodi na svakodnevni budžet. Jedan od povratnika naveo je da mu je plaća u BiH manja za 300 eura nego što je bila u Njemačkoj, ali da su mu troškovi stanovanja i vrtića višestruko niži te da mu dio rashoda više uopće ne postoji. Rekao je i da mirnije živi te da ga ništa ne bi vratilo natrag.
Kao širi okvir spominje se i stanje njemačkog tržišta rada. Prema podacima tamošnjeg statističkog zavoda, u prvom kvartalu ove godine izgubljeno je više od 486.000 radnih mjesta. Uz rast stanarina i troškova života, razlika između zarade i onoga što ostane nakon plaćanja osnovnih obveza postala je manja nego prije desetak godina.
U toj se priči vidi i još jedan, dugoročniji razlog za povratak. Ljudi koji su se vratili iz Njemačke kao važan motiv navode roditelje koji ostaju u BiH i stare, ali i djecu koja odrastaju u inozemstvu i, kako kažu, jedva govore naš jezik. Uz to, u Republici Srpskoj je tijekom prošle godine priznato 221 inozemno školsko svjedočanstvo, od čega 210 za osnovno i 11 za srednje obrazovanje, a gotovo trećina djece došla je iz Njemačke. Podaci pokazuju da se migracijski tokovi mijenjaju, ali i da se odluke o odlasku i povratku i dalje donose prvenstveno prema troškovima i obiteljskim okolnostima.
Vezane vijesti
