U Europskoj uniji sve je izraženije uvjerenje da bi jedan skoriji prijem neke zemlje zapadnog Balkana mogao potaknuti ostatak regije da ubrza reforme na europskom putu. U razgovorima s europskim diplomatima i diplomatima europskih zemalja posljednjih tjedana i mjeseci, kako se navodi, sve se više čuje ocjena da je upravo takav signal najbolji način za održavanje zamaha proširenja. U tom se okviru najčešće spominje Crna Gora, koju dio europskih sugovornika vidi kao najspremnijeg kandidata.
Ipak, uz političku volju i institucijski napredak, postoji i mogućnost da u jednoj od država članica bude organiziran referendum o prijemu Crne Gore. Ako takav referendum ne dobije potrebnu većinu, to bi moglo značiti praktičan veto i onda kada bi država bila potpuno spremna, a Europska komisija, Europsko vijeće i Europski parlament dali zeleno svjetlo. Upravo zato, navodi se, europske diplomacije posljednjih tjedana pokušavaju pripremiti javnost na mogućnost da se uskoro otvori pitanje proširenja EU na zapadni Balkan i prijema Crne Gore.
Njemački kancelar Friedrich Merz rekao je, kako prenosi Deutsche Welle, prilikom posjeta Irskoj da je Crna Gora spremna za članstvo i da je ispunila većinu uvjeta. Podsjetio je da Europska unija već 13 godina nije primila nijednu novu članicu, iako istodobno tvrdi da je otvorena za europske države koje ispunjavaju kopenhaške kriterije. Merz je poručio da Crna Gora to čini i da EU mora održati svoju riječ. Prema njegovim riječima, Crna Gora bi trebala postati članica Europske unije do kraja ovog desetljeća i ne bi je trebalo tjerati da čeka.
Deutsche Welle navodi da je povod toj poruci zahtjev pojedinih vlada država članica EU da se pregovarački procesi Srbije i Crne Gore povežu. U istom se prikazu navodi i da se Crna Gora široko smatra predvodnikom procesa proširenja, dok Srbija trenutačno znatno zaostaje u ispunjavanju zahtjeva Europske unije.
Analitičar Europske inicijative za stabilnost Adnan Ćerimagić ocjenjuje da je Merzova izjava važna ponajprije zbog konteksta u kojem je izrečena. Kaže da to nije ni formalnost ni zaokret, nego politička potvrda službene berlinske politike i cilja njemačke vlade. Istodobno smatra da je riječ o hrabroj izjavi jer istraživanja javnog mnijenja i raspoloženje u Bundestagu, prema njegovoj ocjeni, pokazuju nisku podršku nastavku procesa.
Ćerimagić je dodao da izjavu čita dvojako: kao podsjetnik da svi u Njemačkoj moraju raditi kako bi se takav ishod ostvario i kao ohrabrenje vladi u Podgorici. Naglasio je i da Crnu Goru ne čeka samo unutarnji posao, koji opisuje kao dinamičan i detaljan, nego i bilateralna pitanja koja će tražiti teške političke odluke, poput onih s Hrvatskom.
Prema njegovu mišljenju, prijem Crne Gore imao bi i očite prednosti za samu Uniju. Ako bi EU doista bila ozbiljna prema Crnoj Gori i prema onome što nudi drugim kandidatima, a Crna Gora, možda i zajedno s Islandom, ušla do kraja desetljeća, Unija bi mogla ponovno postati relevantna u regiji, ocjenjuje Ćerimagić. Usto dodaje da bi je ozbiljnije shvatili i građani te politički i gospodarski akteri. Za sada, kako kaže, slika je drukčija.
U njegovoj ocjeni, u Republici Srpskoj vladajuća garnitura gotovo je u cijelosti napustila put prema Europskoj uniji i okrenula se Sjedinjenim Američkim Državama, iako i dalje rado koristi konkretne pogodnosti koje EU nudi. Drugi, uključujući vladajuće stranke u ostatku zemlje, ponašanje banjalučke vlasti koriste kao izgovor za to što se ništa ozbiljno ne pomiče s mjesta. Sve to, zaključuje, posljedica je toga što se Europska unija ne shvaća ozbiljno.
Vezane vijesti
