Bryan Johnson, poduzetnik i influencer koji godinama ulaže veliki novac u produženje života, objavio je na platformi X da je „klonirao sebe kao novorođenče”. U istoj objavi naveo je da ima verziju sebe koja raste u petrijevoj zdjelici i da bi mu to, kako tvrdi, moglo omogućiti da jednog dana „uzgaja organe za transplantaciju” te testira terapije na tom uzorku.
Johnson je pojasnio da ne govori o doslovnom živom klonu, nego o vlastitim pluripotentnim matičnim stanicama. Riječ je o stanicama koje se mogu obnavljati i razviti u različite vrste stanica u tijelu, a u njegovoj objavi taj je pristup predstavljen kao dio pokušaja da se tijelo „obnovi” i da se, kako tvrdi, utječe i na oštećena pluća ili vid.
U objavi je napisao i da bi ova tehnologija mogla biti put prema preokretu starenja, no mnoge primjene koje spominje još nisu dokazene. Johnson tvrdi da bi mu njegova „beba-klon” verzija mogla pomoći u uzgoju organa, ali znanstvenici još nisu razvili pouzdanu tehniku za stvaranje organa iz nečijih vlastitih matičnih stanica.
Navodi se i da su tijekom posljednjih desetljeća razvijene tehnike za reprogramiranje običnih odraslih stanica u embrionalno pluripotentno stanje, no to je i dalje područje istraživanja. Kao jedna od mogućih alternativa spominje se ksenotransplantacija, odnosno uzimanje organa iz genetski modificirane životinjske svinje, ali i ta je metoda dosad demonstrirana samo kod ljudskih primatelja koji su bili moždano mrtvi, pri čemu je transplantirani organ postupno odbačen tijekom nekoliko dana.
Johnsonove tvrdnje dolaze iz njegova dugogodišnjeg interesa za dugovječnost, za koji, kako je ranije objavljeno, godišnje troši više od dva milijuna dolara. Istodobno, činjenica da su njegove primjene matičnih stanica još nedokazane ostavlja prostor za oprez prema zaključcima koje izvodi o vlastitom pristupu dugovječnosti. U središtu cijele priče nije samo njegova osobna opsesija biotehnologijom, nego i šire pitanje koliko su daleko stvarne mogućnosti regenerativne medicine od onoga što se na društvenim mrežama ponekad predstavlja kao gotovo gotova budućnost.