BiH
Brojanje saobraćaja u Kantonu Sarajevo pokazalo je da je 2025. na potezu od Alipašinog Polja do Otoke dnevno prolazilo i do 65.000 vozila. Najveći dio prometa čine privatni automobili, a javni prijevoz je u gužvama dodatno usporen zbog nedostatka odvojenih...
Saobraćajni pritisak na ulice Kantona Sarajevo dosegnuo je razinu koja se u analizi opisuje kao kritična. Brojanje provedeno 2025. pokazalo je da su najfrekventnijim gradskim saobraćajnicama dnevno prolazila i do 65.000 vozila, a najveće opterećenje zabilježeno je na potezu od Alipašinog Polja do Otoke.
NTSI-Institut iz Sarajeva obavio je brojanje po narudžbi Direkcije za puteve KS, uz korištenje stacionarnih i automatskih brojača. U objavljenoj publikaciji navodi se i da je broj registrovanih vozila u Kantonu Sarajevo od 2013. do 2024. porastao sa 129.539 na 191.694, dok je stanovništvo u istom razdoblju raslo znatno sporije.
Prema popisu iz 2013. godine, u KS-u je živjelo 413.593 stanovnika, a kantonalni Zavod za planiranje procijenio je da je taj broj 2024. dosegnuo 421.531. To je rast od 7.938 stanovnika, odnosno 1,92 posto, dok je broj vozila u istom razdoblju povećan za 62.155, što predstavlja rast od 47,98 posto.
Brojanje je pokazalo da je glavna gradska saobraćajnica između Alipašinog Polja i Otoke najopterećenija cesta u kantonu, s prosječnim godišnjim dnevnim prometom od 60.000 do 65.000 vozila. Na Marijin Dvoru i Skenderiji dnevno je prolazilo između 35.000 i 45.000 vozila, dok je kod tržnog centra Aria vikendom i praznicima broj vozila padao za 30 posto, ali se vrijeme zadržavanja u koloni udvostručilo zbog većeg broja pješaka.
U ulici Azize Šaćirbegović poslijepodne je dnevno prolazilo više od 25.000 vozila, a mnogi vozači koristili su je za izbjegavanje gužvi na glavnoj gradskoj saobraćajnici. U ulici Hamdije Čemerlića evidentirano je oko 30.000 vozila dnevno, pri čemu je u špicama svakih deset sekundi prolazilo šest do osam vozila.
Analiza po kategorijama vozila pokazuje da su putnička vozila 2025. činila između 91 i 93 posto ukupnog motornog saobraćaja. Autobusi javnog prijevoza bili su zastupljeni s manje od dva posto ukupno izbrojanih vozila na primarnoj cestovnoj mreži, a na većini saobraćajnica nisu odvojene fizičke trake za javni prijevoz pa se i autobusi zadržavaju u kolonama.
Istraživanja Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu, na koja se publikacija poziva, pokazuju i da se u 70 do 80 posto privatnih automobila tijekom jutarnje špice nalazi samo vozač, pa je prosječna popunjenost vozila 1,1 do 1,3 putnika. Poslijepodnevna špica 2025. trajala je od 15.30 do 18 sati i bila je duža od jutarnje, a petak je bio najopterećeniji dan u sedmici, s dodatnim rastom prometa od 22 posto.
