EU finalizirala planove za konstelaciju IRIS, konkurenta Starlinku

Europska komisija potpisala je sporazum s europskim proizvođačima, Europskom svemirskom agencijom (ESA) i drugim partnerima nakon pregovora koji su počeli u siječnju. Dogovorom su, kako je navedeno, potvrđeni detaljan dizajn konstelacije, pripreme za stvarnu izgradnju satelita te planovi za osiguravanje zemaljske infrastrukture i usluga lansiranja, a finalizirana je i ciljna cijena projekta IRIS te ulaganja privatnih operatera.

Partnerski proizvođači pristali su proizvesti i isporučiti više satelita nego što je prvotno bilo planirano. Prema sporazumu, IRIS će imati 348 satelita, odnosno 66 više nego što je projekt u početku predviđao u niskoj Zemljinoj orbiti. ESA navodi da bi dodatni sateliti trebali ojačati sposobnosti konstelacije u područjima obrane, sigurnosti i hitnih službi.

U priopćenju agencije navedeno je da će ovo proširenje povećati sigurne kapacitete za državne korisnike za 60 posto unutar Europske unije i za 54 posto na globalnoj razini, uz značajno proširenje europskih mogućnosti za podršku kritičnim misijama tijekom kriza. Komisija i partneri planiraju lansirati prve satelite 2029. godine te postupno uvoditi usluge počevši od iste godine.

U usporedbi sa SpaceX-ovom konstelacijom Starlink, koja ima više od 10.000 aktivnih satelita, IRIS je prema trenutačnim planovima znatno manji sustav. Za razliku od Starlinka, koji je od početka zamišljen kao velika komercijalna širokopojasna mreža, glavna svrha IRIS-a jest pružanje sigurne i pouzdane veze za državne korisnike u Europskoj uniji i drugim zemljama sudionicama, među kojima su Norveška i Island.

Konstelacija je namijenjena za korištenje tijekom kritičnih operacija, poput odgovora na izvanredne situacije, pružanja humanitarne pomoći i nadzora granica. U budućnosti bi trebala biti dostupna i tvrtkama te građanima, i to u područjima gdje tradicionalne mreže ne postoje ili nisu dovoljno pouzdane.