Primanja liječnika u BiH razlikuju se ovisno o entitetu i županiji, a najveće razlike vidljive su kod specijalista. U Republici Srpskoj osnovna plaća liječnika specijalista iznosi gotovo 3.000 KM, dok liječnici opće prakse mjesečno primaju oko 2.250 KM. Zdravstveni radnici sa srednjom stručnom spremom, nakon posljednjih povećanja, imaju plaće do 1.980 KM.
U Federaciji BiH visina primanja mijenja se od županije do županije, a u većini slučajeva veća su nego u Republici Srpskoj. Najveće plaće imaju liječnici u Županiji Sarajevo, gdje osnovna plaća specijalista iznosi oko 4.000 KM. To znači da liječnik specijalist u Republici Srpskoj prima oko 1.000 KM manje, navodi BHRT.
Usporedba s Europskom unijom pokazuje da su razlike još izraženije. Liječnici specijalisti u Hrvatskoj zarađuju više od 3.000 eura mjesečno, dok plaće liječnika opće prakse iznose oko 1.500 eura. U većini zemalja Europske unije osnovne plaće specijalista kreću se od 4.000 eura, a u pojedinim državama znatno su više.
Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske Jovica Mišić kaže da zbog nezadovoljstva primanjima javni zdravstveni sustav napuštaju najiskusniji liječnici. Upozorava da iz javnih ustanova u privatni sektor odlaze liječnici koji, kako kaže, najbolje poznaju svoj posao i imaju povjerenje u vlastite sposobnosti, dok se povratak takvog kadra događa tek iznimno rijetko.
Odlasci liječnika bilježe se i prema susjednim zemljama te državama Europske unije, a dio stručnog kadra posao pronalazi i u Federaciji BiH. Taj je trend, prema navodima, posebno izražen u Istočnom Sarajevu. Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić kaže da mu je razumljivo kada liječnici odlaze ondje gdje mogu dobiti veću plaću, ali tvrdi da zdravstvena skrb za pacijente nije ugrožena.
Problem plaća posljednjih je dana u prvom planu i u Livnu, gdje su liječnici kolektivno podnijeli otkaze zbog nezadovoljstva visinom primanja. Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac tvrdi da se u taj slučaj umiješala politika uoči izbora te poručuje da će pacijentima unatoč svemu biti osigurane potrebne zdravstvene usluge.
Manjak liječnika primjetan je i u banjolučkom Domu zdravlja, posebno među specijalistima obiteljske medicine. Ustanova je trenutačno u ljetnom režimu rada, pa je u pojedinim ambulantama smanjen broj radnih dana. Takvo stanje ponovno otvara pitanje interesa za obiteljsku medicinu, za koju se već godinama upozorava da je sve manje privlačna mladim liječnicima.
Nedostatak kadra nije ograničen samo na jedan dio zemlje. Uz razlike u plaćama, zdravstveni sustav opterećuju i preopterećenost radnika te odlazak stručnog kadra iz javnih ustanova, što je problem i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH.