Novi podaci Eurostata o minimalnim plaćama za drugo polugodište 2026. pokazuju velike razlike među europskim državama, a BiH se u toj usporedbi nalazi iznad dijela zemalja kandidatkinja, premda nije obuhvaćena službenom statistikom. Poredak se pritom znatno mijenja kada se iznosi promatraju prema kupovnoj moći, pa nominalna visina plaće ne znači i isti životni standard.
Eurostat navodi da je bruto minimalna plaća između siječnja i srpnja povećana u samo osam od ukupno 29 europskih zemalja. U istom razdoblju inflacija u europodručju iznosila je 3,2 posto, zbog čega su radnici koji primaju minimalnu plaću u nizu država realno izgubili dio kupovne moći, osobito ondje gdje se minimalac usklađuje samo jednom godišnje.
Prema nominalnim iznosima, najveću bruto mjesečnu minimalnu plaću u Europi i dalje ima Luksemburg, s 2.771 eura. U Europskoj uniji najniža je u Bugarskoj i iznosi 620 eura, dok je među svim promatranim državama najniža u Ukrajini, gdje minimalna plaća iznosi 169 eura. U skupini iznad 2.000 eura nalaze se još Irska, Njemačka, Nizozemska i Belgija, a Francuska je s 1.867 eura odmah iza njih.
BiH nije obuhvaćena tom usporedbom, ali domaći iznosi pokazuju da minimalna primanja nisu jednaka u cijeloj zemlji. U Republici Srpskoj za 2026. godinu minimalna plata kreće se od 1.476,23 KM do 2.245,90 KM bruto, ovisno o stupnju stručne spreme, što je oko 735 do 1.120 eura. U Federaciji BiH minimalna bruto plata iznosi 1.605,47 KM, odnosno oko 800 eura. Za čitatelje u Hercegovini osobito je važan taj podatak jer pokazuje koliko se tržište rada i propisani minimalni prag razlikuju od dijela do dijela BiH.
Slika je drukčija kada se minimalne plaće uspoređuju prema standardu kupovne moći, odnosno PPS-u, koji omogućuje realniji prikaz životnog standarda među državama. Tako se minimalne plaće kreću od 705 PPS-a u Albaniji do 2.164 PPS-a u Njemačkoj. Za Ukrajinu i Moldaviju podaci nisu dostupni, a za Tursku je korišten podatak iz srpnja 2025.
Njemačka predvodi i tu ljestvicu, a iza nje su Luksemburg, Nizozemska, Belgija i Irska. U sredini su Francuska, Slovenija, Španjolska i Poljska, dok unutar Europske unije najnižu minimalnu plaću prema kupovnoj moći ima Estonija, ispred Latvije. Ispod granice od 1.000 PPS-a nalaze se i Turska te Bugarska.
Od zemalja kandidatkinja, Sjeverna Makedonija i Srbija prema kupovnoj moći nadmašuju dio članica Europske unije. Usporedba nominalnog poretka i poretka prema kupovnoj moći pokazuje i da su neke države znatno napredovale, dok su druge pale više mjesta. Hrvatska je, primjerice, prema toj metodologiji ostvarila pomak za tri mjesta, a Srbija za pet.