U BiH se otvara rasprava o zabrani društvenih mreža mlađima od 15 godina

Zabrana društvenih mreža djeci mlađoj od 15 godina otvorila je u BiH raspravu o tome koliko su postojeći zakoni, institucije i školski sustav spremni odgovoriti na digitalne rizike. Dok pojedine europske države od rujna uvode ograničenja za otvaranje računa na platformama poput Facebooka, Instagrama, YouTubea i TikToka, u BiH se upozorava da bi bez šire pripreme takva mjera mogla ostati teško provediva.

Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet za Detektor je istaknuo da bi za provedbu zabrane bilo potrebno uspostaviti kvalitetan pravni i institucionalni okvir. Podsjetio je da BiH ima četiri kaznena zakona, na državnoj, entitetskim i razini Brčko distrikta, koji nisu usklađeni ni horizontalno ni vertikalno s konvencijama koje je BiH ratificirala.

Pejdah smatra da bi prije svake odluke trebalo provesti sveobuhvatnu reformu zakonodavstva i jasnije definirati digitalno nasilje, vrbovanje djece putem interneta, elektroničko uhođenje i seksualno iznuđivanje na internetu. Upozorava i da bi potpuna zabrana mogla imati suprotan učinak ako djeca prijeđu na manje regulirane platforme ili profile otvaraju koristeći podatke roditelja.

S druge strane, Rejhana Dervišević, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, navodi da BiH prije svega treba uskladiti zakonodavstvo s europskim standardima u području digitalnih usluga i zaštite podataka. Prema njezinu stajalištu, najveći je problem raspodjela nadležnosti, a djelovanje pravosuđa i policije mora biti koordinirano.

Dervišević kaže da postoji snažno opravdanje za ograničavanje pristupa društvenim mrežama maloljetnicima jer je vidljiv porast vršnjačkog nasilja, ali dodaje da zabrana sama po sebi nije dovoljna. Prema njezinu mišljenju, djeca brzo usvajaju nove tehnologije i lako pronalaze načine za zaobilaženje dobnih ograničenja, zbog čega je naglasak treba staviti na obrazovanje, medijsku i digitalnu pismenost.

Ona ocjenjuje da bi se takvo obrazovanje trebalo početi vrlo rano, kako bi djeca naučila kritički razmišljati i sigurno se kretati digitalnim prostorom. Istodobno podsjeća da država ne može u potpunosti preuzeti ulogu roditelja.

Pejdah je naveo i da stručnjaci oko zabrane imaju dva pristupa: jedni smatraju da bi se njome smanjila izloženost rizičnim sadržajima, internetskom nasilju, manipulativnim algoritmima i kontaktima s nepoznatim osobama, dok drugi drže da sama zabrana neće riješiti problem. Kao razlog navodi se prilagodljivost djece i brzo pronalaženje alternativnih načina komunikacije.

Dalibor Tanić, član Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, kaže da je kontroliranje vremena koje dijete provodi na društvenim mrežama vrlo složeno jer roditelji dio dana nemaju uvid u njegove aktivnosti. Podsjeća i da je Institut za preduniverzitetsko obrazovanje u Kantonu Sarajevo uputio svim osnovnim i srednjim školama nalog da izrade pravilnik o korištenju mobitela u školama.

Tanić navodi da u tom modelu nema univerzalnog rješenja te da je svaka škola, u suradnji sa svojim vijećem roditelja, radila na izradi pravilnika. Prema njegovim riječima, trebalo bi da pravilnik stupi na snagu početkom nove školske godine.