FUP upozorava na najčešće internetske prijevare: od ransomwarea do BEC napada i lažnih pošiljki

Kriminalistički inspektor Federalne uprave policije Saša Petrović upozorio je na najčešće oblike internetskih prijevara i cyber napada, među kojima izdvajaju ransomware, BEC prevare, socijalni inženjering i lažne obavijesti o pošiljkama. Petrović kaže da FUP u kontinuitetu obavještava javnost o modusima izvršenja kompjuterskog kriminala, ali dodaje da značajniji efekat kod građana nije primijećen.

Prema njegovim riječima, među najopasnijim napadima su ransomware napadi, odnosno zaključavanje sistema i traženje otkupnine. Najviše novca, kaže Petrović, gubi se u malim, srednjim i velikim preduzećima kroz Business Email Compromise i takozvane CEO prevare. U takvim slučajevima napadač može preuzeti poslovnu elektronsku poštu, postaviti prosljeđivanje poruka na svoju adresu, presresti komunikaciju između dobavljača i kupca, a zatim u trenutku plaćanja poslati lažnu fakturu ili izmijeniti postojeću s lažnim instrukcijama za uplatu.

Petrović navodi i da mnoge kompanije u BiH angažuju outsourcing kompanije za održavanje sistema, ali te kompanije nisu uvijek u potpunosti osposobljene za sve izazove, iako sudjeluju u procesu zaštite. Ističe i da ozbiljan i sofisticiran napad obično počinje prikupljanjem podataka, odnosno OSINT-om, nakon čega slijedi socijalni inženjering. Nakon prikupljenih podataka o meti, napadači, kaže on, biraju najslabiju tačku u sistemu, bila ona hardverska, softverska ili ljudska.

Kao jednu od najzastupljenijih grupa cyber prijevara Petrović je izdvojio obavijesti o pošiljkama i poruke koje se predstavljaju kao zahtjev za plaćanje. Riječ je o varijaciji takozvanih nigerijskih prevara, u kojima građanima stiže poruka da je pošiljka pristigla i da moraju platiti određeni iznos unosom broja kartice. U istu kategoriju, kaže Petrović, spadaju i masovni napadi u kojima se poruke automatski šalju na hiljade adresa, a korisnici pogrešnim klikom unesu podatke o bankovnoj kartici koji se potom zloupotrebljavaju.

Govoreći o svijesti korisnika, Petrović kaže da se građani koji obavljaju internet plaćanja gotovo uopće ne educiraju o sigurnosnim aspektima. Banke šalju upozorenja svojim klijentima, ali ih, prema njegovim riječima, rijetko ko čita ili potpuno razumije. Dodaje i da se informacijska sigurnost često posmatra kao nepotreban trošak u budžetu kompanije, zbog čega se izdvajanja smanjuju sve dok ne dođe do incidenta i velikog gubitka novca. U BiH, kaže Petrović, postoje i državne i privatne kompanije koje vode računa o računalnoj sigurnosti i educiranju zaposlenika, ali postoje i one koje nisu ni blizu odgovarajućeg nivoa zaštite.

Petrović smatra da su cyber kriminalci u pravilu korak ispred policije jer prate trendove i na taj način zarađuju novac, dok policija mora postupati striktno u skladu sa zakonskim odredbama i naredbama sudova. Ipak, naglašava da je to neprekidna borba i da počinioci na kraju budu lišeni slobode, bilo u zemlji ili u inozemstvu. Ako građanin primijeti sumnju na zloupotrebu, Petrović savjetuje da odmah pozove korisnički centar banke, blokira karticu te slučaj prijavi banci i policiji. Dodaje da apsolutna sigurnost ne postoji, ali da se nivo zaštite može podići provjeravanjem stranica na kojima se ostavljaju lični podaci, uz oprez jer napadači često prave vrlo uvjerljive kopije takvih stranica i stvaraju osjećaj hitnosti.