Hakerske prevare u kojima kriminalci presreću poslovnu komunikaciju kompanija i mijenjaju podatke za uplatu postale su u BiH dobro poznat oblik gospodarskog kriminala. Posljedice se mjere stotinama tisuća, pa i milionima maraka, a među pogođenima su i velike kompanije.
Nedavni slučaj u kojem je kompanija “Igman” iz Konjica ostala bez 1,5 milijuna KM nije usamljen, kažu sagovornici CAPITAL-a, uz napomenu da se u posljednje vrijeme dogodilo više sličnih situacija. Viša analitičarka Globalne inicijative Anesa Agović Đozo navodi i primjer domaće kompanije iz Tešnja koja je trebala uplatiti više od 400.000 dolara turskoj firmi, ali je u kratkom vremenu stigao e-mail s traženjem promjene računa.
Prevara je u tom slučaju spriječena jer je zaposlenik uočio nelogičnosti. Agović Đozo kaže da je poruka izgledala potpuno autentično, da je adresa pošiljaoca bila gotovo identična originalnoj i da se razlika svodila na jednu izmijenjenu oznaku u e-mail adresi i novi broj računa. Nakon provjere s poslovnim partnerom i bankom, spriječena je, kako je rekla, prevara vrijedna gotovo milijun maraka.
Riječ je o Business E-mail Compromise prevari, poznatoj kao BEC, u kojoj napadači ne pokušavaju nužno proboj u bankarski sistem, nego ciljaju poslovnu komunikaciju između dvije firme i povjerenje zaposlenih koji odobravaju plaćanja. Umjesto tehnički složenog napada, koriste socijalni inženjering, prikupljaju informacije o kompanijama i njihovim partnerima, prate prepisku ili je uvjerljivo imitiraju, a zatim pokušavaju navesti zaposlenike da novac uplate na račun pod njihovom kontrolom.
Agović Đozo poručuje da nijedna promjena bankovnih podataka ne bi smjela biti prihvaćena samo na osnovu e-mail poruke. Kako kaže, takva promjena mora biti potvrđena i telefonskim pozivom i direktnim kontaktom s odgovornom osobom. Upravo je, dodaje, ta vrsta provjere u slučaju kompanije iz Tešnja bila presudna da se transfer ne obavi na pogrešan račun.
Stručnjak za sajber sigurnost i digitalnu forenziku Branko Petrović kaže da se ovakvi napadi stalno dešavaju, ali da se ponekad dogodi da zaposleni na vrijeme primijeti promjenu i spriječi štetu. On navodi da dva velika trgovačka lanca iz Republike Srpske nisu uspjela na vrijeme otkriti prevaru i da su ostala bez više od pola milijuna maraka.
Petrović objašnjava da se radi o phishing napadu u kojem je korištena “man-in-the-middle” situacija, odnosno scenarij u kojem napadač presreće komunikaciju između dvije strane i predstavlja se svakoj od njih kao legitimni sagovornik. Po njegovim riječima, jedna od dvije firme je sigurno bila hakovana, bilo kompanija u BiH ili partner u Turskoj, a napadač je pratio prepisku i čekao trenutak plaćanja kako bi poslao obavještenje s lažnim izgovorom da je račun poslan greškom ili da je stigao novi.
Petrović navodi i da se novac, kada transakcija već bude izvršena, može pokušati zaustaviti i vratiti preko nadležnih organa i mehanizama zaštite. Kaže i da kriminalci često koriste račune otvorene u bankama u Španiji, Poljskoj i Holandiji, gdje je, prema njegovim riječima, moguće otvoriti račun na daljinu. U fokusu ostaju provjere internih procedura i edukacija zaposlenih, jer su upravo one posljednja prepreka prije nego što novac ode na račun pod kontrolom prevaranata.
Vezane vijesti
