Rasprava o radu nedjeljom ponovno je u fokusu u BiH, ali i u dijelu Europske unije, gdje se, kako navode sindikati i predstavnici trgovinskog sektora, ponovno otvara pitanje treba li nedjelja ostati neradna ili dopustiti šire iznimke. U Federaciji BiH neradna nedjelja već je na snazi, dok se u Republici Srpskoj još traži odgovor na pitanje treba li takvo rješenje uvesti. U pozadini ostaju dva suprotstavljena stajališta: jedni ističu pravo radnika na odmor, a drugi upozoravaju na učinke na poslovanje i promet.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević poručio je da, prema službenim statističkim podacima, nema dokaza da bi uvođenje neradne nedjelje izazvalo značajne ekonomske gubitke. Dodao je i da promet u Republici Srpskoj nije značajno porastao zbog toga što se u Federaciji BiH nedjeljom ne radi. Prema njegovim riječima, tvrdnje o masovnom prelijevanju potrošnje u RS ne stoje jer bi, da je do toga došlo, promet u trgovini Federacije BiH morao padati, a službeni podaci pokazuju suprotno.
Hasičević je rekao i da fotografije parkirališta trgovačkih centara u RS-u nisu ekonomska analiza. Ustvrdio je da nema kolapsa trgovine niti urušavanja sektora te da se pri ozbiljnim analizama ne gleda samo ukupni promet, nego i fiskalni promet, količine prodaje, zaposlenost, broj fiskalnih računa i drugi pokazatelji. U Ministarstvu trgovine navode da je promet u maloprodaji kontinuirano rastao te da je u prvih šest mjeseci 2026. godine bio veći za 725 milijuna KM nego u istom razdoblju prošle godine. Usporede li se prvih šest mjeseci 2026. i 2024., kada je nedjelja bila radna, promet je, prema istom izvoru, veći za 960 milijuna KM, odnosno za 13 posto.
S druge strane, vlasnici manjih trgovina upozoravaju da im zabrana rada nedjeljom donosi dodatne probleme i financijske gubitke. Posebno ističu vikend kao važan dio prometa, osobito u turističkim sredinama. Predsjedavajući Gradskog vijeća Visokog Almir Ljeskovica rekao je da je taj grad vikendom među najposjećenijima u Zeničko-dobojskom kantonu, ali i u BiH, te da gosti iz zemlje i inozemstva nedjeljom često traže osnovne potrepštine poput vode, hrane ili drugih usput potrebnih proizvoda. Smatra da treba pronaći rješenje koje će istodobno štititi prava radnika i uvažiti specifičnosti malih obiteljskih trgovina i turističkih mjesta.
U raspravi se spominje i praksa u drugim državama. Hrvatska trgovcima ostavlja mogućnost da izaberu 16 radnih nedjelja u godini, dok se u Njemačkoj, koja je desetljećima imala nedjelju kao dan za obitelj i odmor, također raspravlja o mogućim prilagodbama. Direktor Njemačkog trgovačkog udruženja Stefan Genth upitao je je li pravi trenutak da se ljudima koji žele raditi to zabrani, s obzirom na stanje gospodarstva i raspoloženje potrošača. Mediji navode i da je vlasnik jednog mini marketa u Berlinu nedavno kažnjen s 2.500 eura jer je nedjeljom prodavao trajne namirnice, dok se od 2027. u Njemačkoj planira omogućiti duži rad nedjeljom u pekarama, slastičarnicama i bibliotekama.
Vezane vijesti
