Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci 2026. ostvarila ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene od 24,86 milijardi KM, što je 5,33 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najveći dio izvoza završava na tržištu Europske unije, a istodobno je uvoz rastao brže od izvoza, pa je deficit dodatno povećan.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, izvoz je iznosio 9,06 milijardi KM i veći je za 4,67 posto, odnosno 404,5 milijuna KM. Uvoz je dosegnuo 15,80 milijardi KM, uz rast od 5,71 posto ili 853,5 milijuna KM. Zbog takvog odnosa, vanjskotrgovinski deficit povećan je na 6,74 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom smanjena je na 57,3 posto.
Podaci su predstavljeni u Sarajevu, gdje su dopredsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković i predstavnica Sektora za makroekonomski sistem Belma Alihodžić iznijeli pregled kretanja u prvom polugodištu. Kao najvažniji partneri po obimu razmjene navedeni su Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija. Hrvatska, Njemačka, Austrija, Srbija i Slovenija izdvojene su kao najznačajnija izvozna tržišta, dok u uvozu prednjače Hrvatska, Srbija, Njemačka, Slovenija i Italija.
Vuković je naveo da je gotovo 77 posto ukupnog izvoza BiH plasirano na tržište Europske unije. Dodao je da snažan rast izvoza u Hrvatsku i Njemačku pokazuje otpornost domaće gospodarstva unatoč usporavanju industrijske aktivnosti u EU i globalnim ekonomskim izazovima. Istodobno je upozorio da gotovo nepromijenjen deficit i dalje pokazuje izraženu ovisnost BiH o uvozu, zbog čega, kako je rekao, treba jačati izvoznu konkurentnost, intenzivirati izvozne aktivnosti i diverzificirati tržišta.
Analiza vodećih tarifnih grupa pokazuje da je uvoz i dalje najviše vezan za energente, vozila, farmaceutske proizvode i sirovine, dok izvoz predvode proizvodi elektroindustrije, metaloprerađivačkog sektora, namještaj, električna energija i proizvodi namjenske industrije. Među pojedinačno najvećim izvoznim stavkama su izolirane žice, električna energija, konstrukcije od željeza i čelika, rude olova i koncentrati te dijelovi za motorna vozila.
Belma Alihodžić navela je i da su značajan doprinos izvozu dali proizvodi od aluminija, uključujući aluminij u sirovim oblicima, konstrukcije od aluminija te šipke i profile od aluminija. U drvnoj industriji, kako je istaknuto, važno mjesto zadržali su ostali namještaj i rezana građa, a među vodećim izvoznim proizvodima je i vojna municija. Na strani uvoza najveći udio imaju naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, putnički automobili i lijekovi, dok su među važnijim uvoznim stavkama i aluminij u sirovim oblicima te bakrena žica.
Vezane vijesti
