Vlada Kantona Sarajevo nedavno je imenovala Upravni odbor Fondacije za kinematografiju Kantona Sarajevo, čime su stvoreni uvjeti za rad ove institucije koja treba pružati sistemsku podršku razvoju domaće filmske umjetnosti i audiovizualnog stvaralaštva.
Za vršitelja dužnosti predsjednika Upravnog odbora imenovan je Adnan Rešić, a članovi su Mirza Ćatibušić, Ismeta Čardaković, Alma Hrustemović i Darko Kovačević. Rešić je u razgovoru za Fenu kazao da je osnivanje Fondacije rezultat prepoznavanja specifičnih potreba i potencijala koje filmska industrija ima u Kantonu Sarajevo.
Prema njegovim riječima, cilj nije samo odgovoriti na izazove s kojima se sektor suočava nego i proaktivno kreirati mehanizme koji bi trebali omogućiti stabilniji razvoj, veću vidljivost autora i jačanje kapaciteta lokalne produkcije. Fondaciju vidi kao nadogradnju postojećeg sistema, pri čemu Kanton Sarajevo, kako je rekao, kao centar filmskih aktivnosti u zemlji preuzima odgovornost za jačanje kulturne infrastrukture.
Rešić je istaknuo da je primarni zadatak Upravnog odbora u ovoj fazi postavljanje zdravih temelja, uspostavljanje procedura i osiguravanje da Fondacija funkcionira efikasno i transparentno, kako bi se u dogledno vrijeme prešlo u puni mandat rada. Kao tri ključna stupa naveo je financijsku podršku, razvoj publike i infrastrukture te edukaciju i profesionalizaciju mladih talenata.
Govoreći o financiranju, rekao je da je proračun Fondacije planiran u skladu s ambicijama prilikom njezina osnivanja, ali da se trenutačno radi na operativnom definiranju sredstava. Dodao je da je namjera kroz dijalog s osnivačem osigurati proračun koji će biti dovoljan da odgovori na potrebe kinematografije u Kantonu Sarajevo, a da će javnost o točnim iznosima biti informirana nakon što procesi budu u potpunosti finalizirani.
Posebno je naglasio da je suradnja s Fondacijom za kinematografiju Federacije BiH, po njegovom mišljenju, apsolutno neophodna. Smatra da cilj nije dupliciranje, nego komplementarnost, te da postoji prostor za zajedničke projekte, koordinaciju javnih poziva i zajednički nastup na međunarodnim tržištima. Kako je naveo, cilj je ambijent u kojem se autori ne moraju natjecati za preživljavanje, nego različite razine vlasti sinergijski podržavaju kvalitetan filmski sadržaj.
Ocjenjujući stanje u bh. kinematografiji, Rešić je rekao da je riječ o području velikog talenta koji čeka bolje sustavno okruženje. Istaknuo je da domaća kinematografija ima izuzetan kreativni kapacitet, što, kako je naveo, potvrđuju brojni uspjesi na svjetskim festivalima, ali i da su izazovi objektivni, ponajprije nedovoljan kontinuitet u financiranju i potreba za modernizacijom sustava. Kao važnu osnovu za sustavno rješavanje problema izdvojio je Zakon o filmskoj djelatnosti u KS, koji je opisao kao pravila igre koja trebaju štititi domaće stvaralaštvo.