Ilustracija: Sanjin Strukic/PIXSELL
Cijene nekretnina u Europskoj uniji porasle su za 5,5 posto u zadnjem tromjesečju 2025. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazuju najnoviji podaci. Iako je rast zahvatio gotovo cijelo tržište, pojedine su zemlje zabilježile znatno jači skok cijena, osobito one koje su posljednjih godina postale iznimno privlačne kupcima iz inozemstva i kupcima drugog doma. Među njima se ističu Portugal, Hrvatska i Španjolska, gdje je rast u pojedinim slučajevima premašio i 10 posto.
Stručnjaci kao ključni razlog ovakvog kretanja ističu poboljšanje uvjeta financiranja i stabilizaciju kamatnih stopa. Michael Polzler, izvršni direktor tvrtke za nekretnine REMAX Europe, za Euronews Business rekao je da su kraj 2025. obilježili bolji uvjeti financiranja, što je dovelo do povratka potražnje. Kako je objasnio, nakon stabilizacije kamatnih stopa na tržište su se vratili kupci koji su ranije odgodili potragu za domom.
Na oporavak potražnje nakon razdoblja rasta kamatnih stopa u 2023. i 2024. upozorio je i Mikk Kalmet iz Global Property Guidea. Prema njegovim riječima, nakon što su se Euribor i opće bankovne kamate stabilizirale, tržište se postupno oporavilo jer su ljudi koji su oklijevali s kupnjom u nesigurnim vremenima od kraja 2024. ponovno stekli osjećaj predvidljivosti.
Najveći godišnji rast cijena u četvrtom tromjesečju 2025. zabilježila je Mađarska, i to čak 21,2 posto, pokazuju podaci Eurostata. Kate Everett-Allen, voditeljica europskog istraživanja stambenih nekretnina u Knight Franku, ocijenila je da je tamošnji rast povezan i sa subvencioniranim programima za kupnju nekretnina koje je država posljednjih godina promovirala. To je, uz snažnu aktivnost ulagača, dodatno poguralo potražnju.
U eurozoni su se posebno izdvojili Portugal s rastom cijena od 18,9 posto i Hrvatska s 16,1 posto. Slijedi Španjolska s porastom od 12,9 posto. Everett-Allen je navela da je snažna međunarodna potražnja bila ključan faktor u sve tri zemlje. Uz kupce koji traže drugi dom, važnu ulogu imali su i strani ulagači, uključujući digitalne nomade i umirovljenike, dok su rastući troškovi zaduživanja za domaće stanovništvo manje utjecali na atraktivna obalna i gradska tržišta.
Polzler je dodao da je najsnažniji rast u Portugalu, Hrvatskoj i Španjolskoj bio koncentriran upravo u ključnim urbanim i obalnim područjima, gdje je potražnja bila najveća. U Portugalu je, prema njegovim riječima, rast cijena potaknut vrlo ograničenom ponudom, osobito u Lisabonu, Portu i okolici, ali i ciljanim mjerama državne potpore. Posebno je izdvojio program državnih jamstava za mlade koji kupuju prvu nekretninu, a koji omogućuje financiranje do 100 posto iznosa hipoteke uz državno jamstvo do 15 posto vrijednosti nekretnine.
Prema njegovoj ocjeni, takva je kombinacija ograničene ponude i državnih mjera stvorila tržište prodavatelja, u kojem vlasnici nekretnina zadržavaju veliku moć pri određivanju cijena. Sličan obrazac vidi se i u drugim tržištima na kojima je potražnja koncentrirana na atraktivne lokacije, dok ponuda ne uspijeva pratiti interes kupaca.
Snažan rast nisu zabilježile samo zemlje na jugu i jugoistoku Europe. Slovačka je imala porast od 12,8 posto, Bugarska 12,6 posto, Latvija 11 posto, Litva 10,8 posto, a Češka 10,4 posto. Everett-Allen je istaknula da su srednja i istočna Europa, zajedno s Iberijskim poluotokom, ostvarile izvanredne rezultate u posljednjih 12 do 18 mjeseci, što je uglavnom u skladu sa snažnijim rastom BDP-a.
Dodala je i da ta tržišta profitiraju od ulaganja u infrastrukturu te od priljeva kapitala potaknutog promjenom životnog stila i dugoročnim gospodarskim izgledima. Kalmet je pak zaključio da cijene u srednjoj i istočnoj Europi rastu brže i zato što prihodi postupno hvataju korak sa zapadom, dok su cijene nekretnina krenule s niže početne razine.
Vezane vijesti
