Rezolucija Hrvatskoga sabora o političkom osnaživanju Hrvata u BiH izazvala je nove političke reakcije i otvorila raspravu o ustavnoj jednakopravnosti u BiH. U fokusu su opet izbor legitimnih hrvatskih predstavnika, osobito u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, što je i jedno od središnjih pitanja koje se veže uz ovaj dokument.
Novinari Zoran Krešić i Milan Šutalo za Radioteleviziju Herceg-Bosne ocijenili su da reakcije iz Sarajeva nisu jednake kada poruke o budućem ustroju BiH stižu iz drugih država. Kao primjer naveli su istupe u kojima se podržava građansko uređenje BiH te izjavu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, izrečenu dva dana nakon usvajanja rezolucije Hrvatskoga sabora.
Krešić je pritom ustvrdio da se dio reakcija prema Hrvatskoj može promatrati i kao pokušaj skretanja pozornosti s, kako je rekao, problema višestruko ponovljenog izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima birača koji većinski nisu Hrvati. Šutalo je rekao da se strani politički akteri koji podupiru unitarno ili građansko uređenje u Sarajevu često nazivaju prijateljima BiH, iako je takvo uređenje, po njegovoj ocjeni, suprotno važećem ustavnom poretku utemeljenom na Daytonskom mirovnom sporazumu.
Prema Šutalu, Hrvatska kao članica Europske unije i NATO-a, potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma te država koja ima ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima izvan svojih granica ima pravo upozoravati na njihov politički položaj u BiH. Dodao je da se zahtjevi iz rezolucije ne mogu smatrati neprijateljskima prema Bošnjacima jer se njima, kako tvrdi, traži poštivanje postojećega ustavnog poretka.
Krešić je ocijenio i da u Hrvatskoj postoji sve širi politički konsenzus o potrebi rješavanja pitanja političkog položaja Hrvata u BiH. Posebno je izdvojio i to što su tijekom saborske rasprave, kako je rekao, i predstavnici stranaka ljevice govorili o izbornom inženjeringu i neravnopravnom položaju Hrvata.
Rezolucije Hrvatskoga sabora nemaju pravno obvezujući karakter, ali sugovornici RTV Herceg-Bosne smatraju da se u dijelu političke javnosti problematizira i samo otvaranje pitanja višegodišnjeg političkog položaja Hrvata u BiH. U tom kontekstu navode i da Hrvatska ostaje jedan od najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera BiH te jedan od njezinih najglasnijih zagovornika na europskom putu.
Vezane vijesti
