Zlato sve češće privlači građane Bosne i Hercegovine koji žele zaštititi imovinu od inflacije, a dio njih kupovinu obavlja u Hrvatskoj. U fokusu su dukati i zlatne poluge, a u hrvatskoj grupaciji Tetragram Projekt, Tetragram Plemenit i Aerton MP navode da je broj kupaca iz BiH u porastu.
Vrijednost novca uslijed inflacije pada, dok zlato ne gubi vrijednost na isti način i ne može se proizvesti ili štampati, navodi se u objavi. Centralna banka Bosne i Hercegovine posjeduje 3,5 tone zlatnih rezervi, što je najviše od njenog osnivanja, a njihova vrijednost je krajem prošle godine procijenjena na 799 milijuna maraka. Istodobno, za građane BiH ulaganje u zlato ostaje složenije jer je to područje neregulirano, a uvoz nosi dodatne troškove.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno zlato u vrijednosti 5.754.444,08 KM, a na taj iznos plaćene su dažbine od 980.333,97 KM. Iz UIO-a su pojasnili da je pri uvozu potrebno platiti carinske troškove i porez na dodanu vrijednost, te da je uvoz većih količina zlata moguć samo pravnim osobama koje su za to registrirane.
Direktor Tetragram Plemenit Krunoslav Marčinko rekao je da poslovnice imaju u Osijeku, Zagrebu i Splitu, a da dio kupaca iz BiH bira i druge lokacije. Naveo je i da je u BiH zlato još pod statusom oporezivog dobra, za razliku od pozicije zlata u Europskoj uniji i većem dijelu svijeta, gdje je, kako je rekao, ekvivalent za novac. Dodao je da su kod kupaca iz BiH najpopularniji dukati Franjo Josip i zlatne poluge.
Marčinko je rekao i da su uglavnom riječ o kupovinama do 10.000 eura u gotovini, koliko se u BiH smije prenijeti, dok se dio kupovine obavlja preko računa. Prema njegovim riječima, u tom slučaju građanin BiH banci mora priložiti potvrdu da nema poreznih dugova. Kao kupce je opisao i veće ulagače, ponajprije ljude s poslovnim aktivnostima izvan Hrvatske i u drugim zemljama, te je naveo da među kupcima ima i ljudi iz Hercegovine, uz Bihać, Republiku Srpsku, Tuzlu i Sarajevo.
Na dan 2. juli gram čistog 24-karatnog zlata iznosio je 114 eura, dok je u februaru ove godine vrijedio 143 eura. Prije pet godina mogao se kupiti po triput manjoj cijeni, a prije dvadeset godina jedan gram čistog zlata iznosio je 15 eura. U objavi se navodi i da će građani BiH za regulirano ulaganje u zlato u matičnoj zemlji još pričekati.
Vezane vijesti
