BiH
Vlada Federacije BiH usvojila je izmjene zakona koje bi ženama žrtvama ratnog silovanja, a koje su napustile BiH i odrekle se bh. državljanstva, omogućile status civilnih žrtava rata. O prijedlogu sada trebaju odlučiti oba doma Parlamenta FBiH.
Žene koje su tijekom rata u Bosni i Hercegovini bile žrtve silovanja, a nakon toga su napustile zemlju i odrekle se bh. državljanstva, mogle bi uskoro dobiti pravo na status civilnih žrtava rata. Vlada Federacije BiH usvojila je izmjene i dopune Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata na sjednici održanoj 16. srpnja u Mostaru, a za njihovo stupanje na snagu potrebna je još potvrda oba doma Parlamenta FBiH.
Predloženim izmjenama širi se odredba koja definira tko može podnijeti zahtjev za ostvarivanje statusa i prava. U nju se, kako je navedeno u prijedlogu, uključuju i osobe koje su u trenutku stradanja imale državljanstvo Bosne i Hercegovine, a kasnije su ga se odrekle radi stjecanja državljanstva druge države, pod uvjetom da po istoj osnovi ne ostvaruju prava u državi čije su državljanstvo stekle.
To se posebno odnosi na žene koje su tijekom agresije na BiH bile žrtve ratnog silovanja, a poslije rata su živjele izvan zemlje. Dosadašnja zakonska rješenja, usvojena 2023. godine, u njihovom su slučaju stvarala prepreku za ostvarivanje statusa civilne žrtve rata ako više nisu imale bh. državljanstvo, pa se predloženim izmjenama to nastoji urediti.
U paketu prava koja ostvaruju civilne žrtve rata nalaze se osobna invalidnina, mjesečna osobna novčana primanja, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, obiteljska invalidnina, zdravstvena zaštita, prednost pri korištenju zdravstvenih usluga, psihološka pomoć, pomoć u troškovima liječenja i nabavke ortopedskih pomagala, banjsko-klimatsko liječenje i medicinska rehabilitacija, pokrivanje troškova sahrane, osposobljavanje za rad, prioritetno zapošljavanje, prioritetno stambeno zbrinjavanje, besplatna pravna pomoć te povoljniji uvjeti školovanja za dijete rođeno iz čina ratnog silovanja.
Izmjenama je predviđeno i da osobe koje ostvaruju pravo na naknadu kao civilne žrtve rata, a ne žive u Bosni i Hercegovini, na kraju kalendarske godine moraju priložiti dokaz o životu kako bi nastavile primati naknadu. Također, osobe bez bh. državljanstva imale bi pravo izabrati centar za socijalni rad u kojem će podnijeti zahtjev za status civilne žrtve rata.
Ministar za rad i socijalnu politiku Adnan Delić, čije je ministarstvo uputilo izmjene u proceduru, poručio je da se njima, kako je rekao, ispravlja nepravda prema osobama koje zbog zakona država u kojima danas žive nisu mogle zadržati bh. državljanstvo. Nakon što oba doma Parlamenta FBiH rasprave i usvoje prijedlog, izmjene bi trebale otvoriti mogućnost da i ova kategorija žena ostvari status i prava koja zakon predviđa.
