Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić upozorio je da problemi Elektroprivrede BiH i rudnika traju desetljećima te da su dugovanja rudnika samo za doprinose premašila milijardu KM. Kako je naveo, poslovanje Elektroprivrede BiH izravno je povezano sa sedam rudnika u sastavu Koncerna — Brezom, Bilom, Kaknjem, Đurđevikom, Krekom, Zenicom i Gračanicom. Rudnik Banovići nije dio Koncerna, dok su termoelektrane Kakanj i Tuzla u sastavu Elektroprivrede BiH.
Lakić je objasnio da rudnici Elektroprivredi BiH ispostavljaju avansne račune za planiranu količinu ugljena, a Elektroprivreda ih u cijelosti plaća. Prema njegovim riječima, rudnici tim sredstvima isplaćuju plaće i obveze prema dobavljačima, dok većina ne uspijeva redovito uplaćivati doprinose za mirovinsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti. Naveo je i da ova praksa traje gotovo 30 godina te da je zbog nje dug svih rudnika po osnovi doprinosa narastao na više od milijardu KM.
Ustvrdio je i da rudnici često ne isporuče količinu ugljena navedenu na avansnom računu, ali da se ista praksa nastavlja i sljedećeg mjeseca. Pojednostavljeno, kako je rekao, Elektroprivreda plaća punu planiranu količinu ugljena, ali tu količinu vrlo često ne dobije. Zbog nedovoljnih količina ugljena termoelektrane ne mogu proizvesti planiranu količinu električne energije, pa Elektroprivreda BiH, kao javni opskrbljivač, električnu energiju mora kupovati na tržištu po cijenama višim od vlastitih proizvodnih troškova.
Lakić je kazao i da su i prethodne vlasti bile upoznate s problemima te najavljivale teško razdoblje za Elektroprivredu BiH, ali, prema njegovim tvrdnjama, nisu poduzimale potrebne mjere. Posebno je kritizirao nedovoljna ulaganja u rudnike i rudarsku opremu, kao i angažiranje privatnih tvrtki za iskopavanje ugljena. Ocijenio je da je energetski sustav danas talac, kako je rekao, pogrešnog modela Koncerna osnovanog 2009. godine, te upozorio da se stanje ne može promijeniti preko noći.
Energetika, poručio je, ne može biti dnevno-političko pitanje, nego pitanje sigurnosti, suvereniteta i integriteta jedne države. Kao jedan od problema naveo je i činjenicu da je energetski sektor Federacije BiH godinama funkcionirao bez usvojene strategije razvoja. Istodobno je rekao da je promjenom uprava u rudnicima povećana proizvodnja ugljena te da su ponovno pokrenuta ulaganja u opremu.
Elektroprivreda BiH je ove godine kroz dokapitalizaciju u rudnike Kakanj i Kreka uložila oko 20 milijuna KM, dok je Vlada FBiH Rudniku Banovići osigurala 15 milijuna KM za nabavu opreme. Lakić je najavio i dodatnih 160 milijuna KM kroz projekt pravedne tranzicije sa Svjetskom bankom. Projekt obuhvaća rudnike Kreka i Banovići, zatvaranje Rudnika Zenica, prenamjenu rudničkih područja za obnovljive izvore energije i umirovljenje rudara.
Potvrdio je da je odluka o zatvaranju Rudnika Zenica donesena uz suglasnost uprave rudnika, Elektroprivrede BiH, sindikata, Ministarstva i Vlade FBiH. Rekao je da se trebalo suočiti sa stvarnošću i donijeti odluku da se ono što više nema perspektivu mora zatvoriti na odgovoran i dostojanstven način. Dodao je i da je zatvaranje tog rudnika bilo predviđeno još dokumentom o formiranju Koncerna iz 2009. godine, ali da se njegovoj provedbi ranije nije ozbiljno pristupilo.
U cilju povećanja proizvodnje planirano je prebacivanje opreme iz Rudnika Zenica u Rudnik Kreka. Prema Lakićevim riječima, Kreka bi tom opremom mogla povećati godišnju proizvodnju za dodatnih 200.000 tona ugljena. Naveo je i da su rudnici Kreka, Đurđevik i Kakanj već povećali proizvodnju, dok Rudnik Banovići postaje stabilniji dio energetskog sustava Federacije BiH.
Vezane vijesti
