Centar za geopolitička istraživanja (Geopol) iz Sarajeva objavio je analizu Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, o kojoj raspravlja Hrvatski sabor, uz ocjenu da dokument sadrži unutarnje proturječnosti i zadire u pitanja koja ne bi trebala biti rješavana u susjednoj državi. U središtu njihove kritike je prijedlog zasebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH i pozivanje na reforme „u skladu s načelima federalizma”.
Geopol navodi da je usuglašeni tekst ublažen u odnosu na prvobitne zahtjeve Domovinskog pokreta iz lipnja, među kojima su bili treći entitet, blokada europskog puta i revizija državljanstava. Ipak, upozoravaju da se u istom dokumentu istodobno tvrdi kako ne dira u unutarnje uređenje BiH, dok se u operativnom dijelu predlažu rješenja koja se upravo na to odnose.
U analizi se posebno osporava tvrdnja da Hrvatska, kao supotpisnica Daytonskog i Washingtonskog sporazuma, ima pravo i obvezu miješati se u ta pitanja. Iz Geopola poručuju da Dayton obvezuje Republiku Hrvatsku na poštovanje suverene jednakosti BiH i suzdržavanje od poteza protiv njezina teritorijalnog integriteta i političke neovisnosti. Kao kontrast navode pitanje kako bi Zagreb reagirao na rezoluciju Parlamentarne skupštine BiH koja bi se bavila izbornim modelima za položaj Srba u Hrvatskoj.
Posebno ističu i sukladnost prijedloga s presudama Europskog suda za ljudska prava. Pozivajući se na predmete Sejdić i Finci, Zornić i Pilav, Geopol navodi da je vezivanje pasivnog biračkog prava uz kombinaciju etničke pripadnosti i teritorija diskriminatorno te da bi ekskluzivna etničko-teritorijalna izborna jedinica dodatno zaoštrila postojeći problem. U toj poveznici podsjećaju i da je provedba tih presuda jedan od prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo.
Kao dodatno spornu točku izdvajaju preambulu u kojoj se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna opisuje kao „okvir samoodbrane”. Geopol podsjeća da je u predmetu Prlić i drugi Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju pravomoćno utvrdio kako su strukture Herceg-Bosne i HVO-a bile instrument udruženog zločinačkog pothvata, uz sudjelovanje tadašnjeg državnog vodstva Republike Hrvatske. Istodobno poručuju da je pitanje političkog predstavljanja Hrvata u BiH stvarno i važno, ali da mu je mjesto u Parlamentarnoj skupštini BiH i domaćoj stručnoj javnosti, a ne u Saboru susjedne države.
Na kraju reakcije Geopol se osvrće i na poruku čelnika Domovinskog pokreta da rezolucija neće suštinski mijenjati stanje, nego samo „šalje poruku”. Iz centra tvrde da je riječ o poruci za predizbornu mobilizaciju, a ne o rješenju, te zaključuju da Hrvate u BiH Zagreb promatra kao manjinsku dijasporalnu zajednicu, a ne kao konstitutivan narod. Rezolucija je i dalje tema saborske rasprave.
Vezane vijesti
