Neke priče ne smiju biti zaboravljene, a filmovi o Srebrenici upravo su pokušaj da se sjećanje sačuva kroz igrane i dokumentarne forme. Genocid u Srebrenici ostavio je rane koje ni tri decenije kasnije nisu zacijelile, pa brojni autori kroz različite pristupe govore o boli, preživljavanju, potrazi za nestalima i dugoj borbi za istinu.
Među naslovima koji se izdvajaju je Quo Vadis, Aida?, film Jasmile Žbanić s Jasnom Đuričić, Izudinom Bajrovićem, Borisom Lerom i Johanom Heldenberghom. Radnja prati Aidu, prevoditeljicu Ujedinjenih naroda u Srebrenici u julu 1995. godine, koja koristi svoj položaj kako bi pokušala spasiti supruga i sinove dok se pred njenim očima odvijaju događaji koji će završiti genocidom. Film je bio nominovan za Oscara za najbolji međunarodni film, a osvojio je i Evropsku filmsku nagradu za najbolji film, režiju i glavnu glumicu, uz LUX Audience Award Evropskog parlamenta.
U izboru se spominje i dokumentarni pristup Samira Mehanovića, koji kroz ličnu perspektivu i svjedočenja preživjelih istražuje posljedice genocida, potragu za nestalima i način na koji trauma oblikuje živote preživjelih više od dvije decenije nakon zločina. Tu je i Belvedere Ahmeda Imamovića, s Jasnom Diklić, Sadžidom Šetić i Eminom Muftić, koji prati žene u izbjegličkom naselju Belvedere dok čekaju identifikaciju i pronalazak posmrtnih ostataka svojih najmilijih ubijenih u Srebrenici. Film je bio bosanskohercegovački kandidat za Oscara za najbolji međunarodni film i osvojio je nagradu publike na BH Film Festivalu u New Yorku.
Na listi je i film 819 Giacoma Battiata, nazvan po Rezoluciji 819 Vijeća sigurnosti UN-a. U središtu je francuski istražitelj Jacques Calvez, koji nakon rata dolazi u Srebrenicu kako bi istražio nestanak hiljada Bošnjaka i prikupio dokaze o genocidu za Haški tribunal. Posebno mjesto zauzima i Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice (2024), koji donosi priču o Samiru Mehiću, srebreničkom mladiću poznatom pod nadimkom Bowie, zaljubljeniku u muziku i gitaristi, te njegovom prijatelju Faruku Smajloviću. Kroz njihova pisma, svjedočenja porodice i prijatelja te arhivski materijal prikazuje živote mladih ljudi čije su snove prekinuli rat i genocid.
U izboru su i dokumentarni naslovi koji se oslanjaju na svjedočenja preživjelih. Jedan od njih prati živote preživjelih deset godina nakon genocida, među kojima su Hasan Nuhanović, Saliha Osmanović i Zumra Šehomerović, te kroz njihove ispovijesti prikazuje život nakon gubitka najmilijih, borbu za pravdu i suočavanje s traumom. Spominje se i dokumentarac koji kombinuje autentične snimke iz jula 1995. godine sa svjedočenjima preživjelih, pripadnika međunarodne zajednice, istražitelja i novinara, nudeći rekonstrukciju događaja koji su doveli do ubistva više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Među naslovima je i ostvarenje Arsena Antona Ostojića s Almom Pricom, Olgom Pakalović i Mijom Jurišić, čime izbor obuhvata i igrane i dokumentarne filmove koji različitim filmskim jezikom čuvaju sjećanje na Srebrenicu.
Vezane vijesti
