Europski parlament usvojio je izvještaj u kojem ocjenjuje da je proces pristupanja Srbije Europskoj uniji praktično u zastoju zbog nazadovanja u oblasti demokracije, vladavine prava i neusuglašenosti s vanjskom politikom EU. Izvještaj je pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, a usvojen je u trenutku kada Srbija nije dobila suglasnost država članica za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima.
Picula je naveo da je put Srbije prema članstvu u Europskoj uniji praktično zaustavljen zbog nazadovanja u oblasti demokracije, slabljenja vladavine prava, neprovođenja ključnih reformi i neusuglašenosti s vanjskom politikom EU. U njegovoj ocjeni, političko rukovodstvo Srbije i dalje potvrđuje stratešku opredijeljenost za članstvo u EU, ali do sada je pokazalo ograničenu političku volju da provede reforme i uskladi se s vrijednostima i politikama potrebnima za pristupanje.
U saopćenju Europskog parlamenta navodi se da srbijanska vlada i dalje tvrdi kako je članstvo u EU njezin strateški cilj, ali zastupnici upozoravaju da se to često ne odražava u postupcima. U izvještaju, koji je usvojen s 468 glasova za, 116 protiv i 79 suzdržanih, ističe se i da napredak prema članstvu ne podrazumijeva samo usvajanje reformi nego i njihovu temeljitu i potpunu provedbu.
Zastupnici ujedno navode da i dalje postoji trajan jaz između usklađenosti srbijanskog zakonodavstva s pravilima EU i stvarne provedbe reformi, što i dalje usporava napredak zemlje na putu prema članstvu. Također poručuju da se put svake države prema europskim integracijama mora procjenjivati isključivo na temelju vlastitih zasluga te da nijedna zemlja ne bi trebala biti vezana za drugu niti tretirana kao dio paketa.
U izvještaju se izražava i žaljenje zbog bliskih odnosa Srbije s Rusijom te produbljivanja sigurnosne i obrambene suradnje s Kinom, što, kako se navodi, izaziva zabrinutost u vezi sa strateškim opredjeljenjem zemlje. Zastupnici ukazuju i na nizak nivo javne podrške članstvu Srbije u EU, za što okrivljuju dugogodišnji manipulativni i anti-EU narativ koji šire mediji pod kontrolom vlasti, ali i pojedini visoki srbijanski dužnosnici i članovi vladajuće stranke, uključujući i one na najvišem nivou.
U međuvremenu, Jutarnji list navodi da se najmanje devet država članica kategorički izjasnilo protiv otvaranja Klastera 3 sa Srbijom, čije otvaranje Beograd čeka gotovo pet godina. Prema istom navodu, protiv otvaranja bili su Nizozemska, Belgija, Finska, Švedska, Bugarska, Hrvatska, Estonija, Litva i Luksemburg, dok su Danska i Latvija bile načelno protiv.
Nakon rasprave zaključeno je da ne postoji konsenzus među državama članicama te da se Klaster 3 sa Srbijom neće otvoriti do daljnjega. Za odluke u procesu proširenja potrebna je suglasnost svih država članica EU, a zbog velikog broja zemalja koje se protive otvaranju klastera teško je očekivati da će se ovo pitanje uskoro ponovno naći na dnevnom redu.
Vezane vijesti
