Na sastanku veleposlanika u Bruxellesu nije postignuta suglasnost o daljnjim koracima u pristupnom procesu Srbije prema Europskoj uniji, a otvaranje Klastera 3 zaustavilo je protivljenje osam država članica, među njima i Hrvatske. Riječ je o klasteru koji obuhvaća konkurentnost i uključivi rast, a za njegov ulazak u proceduru potrebna je jednoglasna potpora svih 27 članica.
Protiv otvaranja novog pregovaračkog poglavlja, kako su potvrdila diplomatska izvora iz EU, bile su Nizozemska, Švedska, Finska, Belgija, Estonija, Litva, Bugarska i Hrvatska. Rezerve su, bez izravnog protivljenja, pokazale Danska, Luksemburg i Latvija. S druge strane, među zagovornicima nastavka pregovora ističe se Francuska, a predsjednik Emmanuel Macron ranije je poručio da je Uniji potrebna „snažna i demokratska Srbija”.
Iz Europske komisije u ponedjeljak je državama članicama proslijeđen dokument u kojem se obrazlaže zašto izvršno tijelo EU smatra da nedavni potezi srbijanskih vlasti opravdavaju otvaranje Klastera 3. U dokumentu se navodi da je Srbija ispunila značajne obveze preuzete nakon zabrinutosti članica, uključujući povlačenje spornih izmjena pravosudnih zakona, te da je napredovala u slobodi medija, izbornom okviru i suradnji s EU na području vanjske i sigurnosne politike.
Iako Srbija još nije uskladila politiku sa sankcijama Europske unije protiv Rusije, Komisija navodi da je Beograd surađivao na suzbijanju zaobilaženja sankcija, pružio značajnu potporu Ukrajini i pojačao političke kontakte s Kijevom na visokoj razini. U istom dokumentu ipak stoji da posao nije dovršen i da je potreban daljnji rad na reformi pravosuđa i tužiteljstva.
Sastanak je trebao pokazati dijele li države članice pozitivnu ocjenu Komisije, no protivljenje osam članica pokazalo je da dogovor zasad nije moguć. Jedan diplomat iz EU rekao je za Euronews da se otpor temelji na pitanjima vladavine prava i neusklađenosti sa sankcijama, dok je drugi naveo da dio članica smatra kako je Srbija ispunila ili je na putu da ispuni kriterije za napredak u Klasteru 3.
Beograd je službeni zahtjev za članstvo u Europskoj uniji podnio 2009., a status kandidata dobio je 2012. Od tada su otvorena 22 poglavlja, a dva su privremeno zatvorena. Bivša srpska premijerka Ana Brnabić odbacila je tvrdnje da je Srbija proruska i poručila da zemlja od početka ruske invazije podržava Ukrajinu te da su riječ o dvostrukim standardima u procesu pristupanja EU.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos u utorak je poručila da je Komisija Vijeću ponovila preporuku za otvaranje Klastera 3. Dodala je da će Komisija nastaviti poticati daljnji napredak u reformama za dobrobit građana Srbije i srbijanskog društva.