HGSS odbacuje naplatu spašavanja turistima: poziv u pomoć ne smije kasniti zbog straha od računa

Hrvatska gorska služba spašavanja protivi se ideji da se akcije spašavanja naplaćuju turistima, upozoravajući da bi takav model mogao odvratiti ljude od pravodobnog poziva u pomoć. Služba poručuje da joj je osnovna zadaća spašavanje života te da bi najgori scenarij bio da osoba u opasnosti ne nazove 112 zbog troška spašavanja.

HGSS danas djeluje kroz 25 stanica diljem Hrvatske i okuplja oko 1200 članica i članova, a riječ je o volonterima koji rade dobrovoljno i bez naknade. Iz službe navode da se posljednjih godina bilježi blagi rast broja intervencija, što povezuju sa sve većim brojem ljudi u prirodi, razvojem aktivnog i pustolovnog turizma te sve češćim posjetima planinama, rijekama, kanjonima, špiljama i drugim nepristupačnim područjima.

Nekoliko nedavnih intervencija na Biokovu ponovno je otvorilo pitanje podcjenjuju li posjetitelji planinu, vrućinu i vlastite mogućnosti. HGSS upozorava da se nesreće u prirodi ne događaju samo stranim turistima, nego da godišnje najčešće pomaže hrvatskim državljanima. Tijekom ljeta, osobito u priobalju i na planinama iznad turističkih mjesta, dojam o pretežito stranim posjetiteljima ne odgovara godišnjim brojkama, prema kojima se oko 75 posto pomoći odnosi na hrvatske državljane, a oko 15 posto na strane državljane.

Na Biokovu su, prema upozorenjima spasitelja, rizici posebno izraženi jer se ondje susreću strmina, velika visinska razlika, krš, visoke temperature i velik broj turista. Ljudi s plaže, poručuju iz HGSS-a, često vide planinu kao pristupačnu pa u brdo kreću bez dovoljno vode, opreme i pripreme. Zato služba ljeti organizira dežurstva na područjima s puno posjetitelja, a nacionalna dežurstva trenutačno imaju u nacionalnim parkovima Paklenica i Plitvička jezera, dok stanica Makarska na Biokovu koristi vlastiti objekt kao bazu za brži izlazak na teren.

Iz HGSS-a poručuju da se o modelima odgovornosti, osiguranja ili sankcioniranja neodgovornog ponašanja može razgovarati na razini sustava, ali da prevencija, edukacija i pravovremeno upozoravanje ostaju najbolji alati. U potragama i spašavanjima služba sve više koristi i tehnologiju, uključujući dronove, termalne kamere, GPS uređaje, digitalne karte, komunikacijske sustave i aplikacije, no ističe da tehnologija može ubrzati akciju, ali ne zamjenjuje ljude, njihovo znanje, iskustvo i procjenu na terenu.

Važan dio rada i dalje su potražni psi. HGSS godišnje u prosjeku odradi oko 200 potražnih akcija, a u svakoj sudjeluje najmanje jedan K9 tim sa spasilačkim psom, često i više njih. Danas služba ima 57 K9 potražnih timova, od kojih je 37 licencirano za izlazak na akcije, dok su ostali u obuci. U HGSS-u podsjećaju da je najbolja intervencija ona koja se nikada ne dogodi ako se prije odlaska u prirodu provjere prognoza, ponese dovoljno vode, krene na vrijeme, obuče primjerena obuća i realno procijene vlastite mogućnosti.