Vlada Federacije BiH usvojila je Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2027. – 2029. godine i uputit će ga Parlamentu Federacije BiH. Riječ je o dokumentu koji sadrži projekcije prihoda, rashoda i gospodarskog rasta za iduće trogodišnje razdoblje, a usvojen je na telefonskoj sjednici na prijedlog Federalnog ministarstva financija.
Federalno ministarstvo financija zaduženo je da, nakon što Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine usvoji Dokument globalnog okvira fiskalne bilance i politika za isto razdoblje, po potrebi revidira DOB FBiH i ponovno ga dostavi Vladi Federacije BiH na razmatranje i usvajanje. Dokument će naknadno biti objavljen i na mrežnoj stranici Ministarstva.
U dokumentu se navodi da je, prema prvoj procjeni Federalnog zavoda za statistiku, ekonomska aktivnost u Federaciji BiH u 2025. godini usporila realni rast na 1,9 posto, nakon 3,4 posto u 2024. godini. Istodobno je zabilježen nominalni rast od 7,8 posto, što je povezano s ubrzanom inflacijom i rastom opće razine cijena.
Za 2026. godinu očekuje se ukupno ostvarenje javnih prihoda u Federaciji BiH od 15.349,3 milijuna KM, što je 3,5 posto više nego godinu ranije. U istom dokumentu projicira se da će prosječna godišnja stopa realnog rasta BDP-a Federacije BiH od 2027. do 2029. iznositi tri posto, uz rast od 2,7 posto u 2027., 2,9 posto u 2028. i 3,4 posto u 2029. godini.
DOB polazi od procjena ekonomskog i razvoja socijalnog sektora, makroekonomskih pokazatelja te prognoza prihoda i rashoda utvrđenih u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike FBiH 2027. – 2029. U dokumentu se također navodi da će porezna politika u tom razdoblju biti usmjerena na očuvanje fiskalne stabilnosti, jačanje otpornosti gospodarstva i unaprjeđenje konkurentnosti poslovnog okruženja, uz povećanu izloženost domaćeg gospodarstva globalnim geopolitičkim i ekonomskim rizicima.
Navodi se i da će, s obzirom na projicirane fiskalne pokazatelje, biti nužne mjere fiskalne konsolidacije radi jačanja proračunske discipline, učinkovitije javne potrošnje i dugoročne održivosti javnih financija. Također se očekuje postojan priljev doznaka iz inozemstva, uz zaključak da bi povećanje raspoloživog dohotka i stabilni sekundarni transferi trebali potaknuti osobnu potrošnju, koja ostaje glavni generator projiciranog rasta.