Sindikati obrazovanja HNŽ-a traže odgovor Vlade, upozoravaju na zaostajanje plaća

Koordinacija sindikata obrazovanja HNŽ/K u Mostaru je poručila da su prosvjetni djelatnici nezadovoljni svojim materijalno-pravnim položajem te da Vlada HNŽ-a nije odgovorila na njihov službeni zahtjev za sastanak. Predstavnici četiri sindikata osnovnih i srednjih škola u HNŽ-u održali su konferenciju za medije u prostorijama Unije neovisnih sindikata i naveli da su se javnosti obratili nakon višemjesečnih pregovora o novom aneksu kolektivnog ugovora, u kojima, tvrde, nije došlo do razgovora s Vladom.

Sindikati navode da su zahtjev za sastanak s predsjednicom Vlade i ministrom financija uputili 22. svibnja, ali pisani odgovor nisu dobili. Prema njihovim riječima, preko resornog ministra poručeno im je da sastanka neće biti. Na konferenciji su poručili da takav odnos ne smatraju stvarnim socijalnim dijalogom, iako se Vlada, kako tvrde, u rijetkim odgovorima poziva upravo na socijalni dijalog.

Predstavnici sindikata tvrde i da tijekom pregovora iznose prijedloge koji već postoje u drugim županijama te da velik dio njih ne traži dodatna sredstva, nego uređeniji i pravedniji sustav. Naveli su i da nisu tražili da se dogovoreni modeli primijene odmah, nego od naredne školske godine. Upozorili su i na kretanje plaća u posljednje tri godine, tvrdeći da je u listopadu 2023., kada je imenovana aktualna Vlada, plaća prosvjetnog radnika bila oko 200 KM viša od prosječne plaće u Federaciji BiH.

Sindikati sada tvrde da je prosječna plaća u Federaciji BiH 1706 KM, dok je plaća u osnovnoj školi u HNŽ-u 1641 KM, odnosno 65 KM manja od federalnog prosjeka. Posebno su izdvojili položaj pripravnika i mlađih nastavnika, navodeći da je minimalna plaća porasla na 1027 KM, dok pripravnici imaju tek nešto veću plaću od minimalne. Početnici koji nemaju dodatak na minuli rad, ističu, imaju gotovo ista primanja kao radnici koji primaju minimalnu plaću.

Podsjetili su i da je u veljači 2025., nakon prekida štrajka, potpisan aneks kolektivnog ugovora kojim je dogovoreno povećanje koeficijenata za osam posto te povećanje osnovice za pet posto od 1. listopada. Međutim, tvrde da je Vlada Federacije BiH u međuvremenu smanjila iznos doprinosa za uplatu, pa je dogovoreno povećanje od pet posto, prema njihovim riječima, postalo dio sredstava koji je ostajao nakon smanjenja doprinosa. Dodali su da je mjera federalne vlade bila da poslodavci ta sredstva preusmjere na plaće, što su neki kantoni i učinili, dok se u HNŽ-u to povećanje, kako navode, primjenjuje tek od listopada, iako su doprinosi umanjeni od srpnja.

Sindikati su upozorili i na isplatu minimalnih plaća. Tvrde da se minimalna plaća tek od ove godine isplaćuje ispravno, dok su prošle godine radnici s najnižim primanjima, među kojima su spremačice i asistenti u nastavi, primali umanjene iznose. Navode da su od Federalnog ministarstva financija tražili uputu o isplati, a zatim i od nadležnih u HNŽ-u zatražili plan isplate razlika kako radnici ne bi pokretali tužbe. Kažu i da na taj dopis nisu dobili odgovor.

Na konferenciji je najavljeno i anketiranje članstva o daljnjim sindikalnim koracima uoči početka nove školske godine. Sindikati su poručili da do rujna neće šutjeti, a kao jedan od prioriteta izdvajaju nastavak pritiska zbog, kako tvrde, izostanka odgovora na službene dopise i zbog položaja zaposlenih u obrazovanju u HNŽ-u.