Foto: FENA
Bosna i Hercegovina suočava se s rastućim rizicima od suša, požara i nestašica vode, a profesor meteorologije Nusret Drešković upozorava da zemlja ulazi u razdoblje dugotrajnih klimatskih pritisaka. Upozorenje dolazi u trenutku kada rekordne vrućine diljem Europe već ostavljaju ozbiljne posljedice, a zdravstvene službe izdaju najviša upozorenja zbog ekstremnih temperatura.
Drešković, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, u razgovoru za N1 rekao je da se više ne radi o povremenim oscilacijama, nego o novoj klimi koju potvrđuju i podaci Svjetske meteorološke organizacije. Prema njegovim riječima, svih jedanaest godina od 2015. do 2025. obilježeno je apsolutnim temperaturnim rekordima, a najkritičnije razdoblje tek se očekuje u četrdesetim i pedesetim godinama ovog stoljeća.
Kao tri ključna problema izdvojio je požare, poplave i sve izraženiji manjak vode. Posebno je upozorio da će voda postati jedan od najvećih izazova te da će opstati one zemlje koje budu sposobne prikupljati vodu kada je ima i koristiti je tijekom ekstremnih suša. Uz to je istaknuo da će rast korištenja rashladnih uređaja povećati potrošnju električne energije i dodatno opteretiti elektroenergetski sustav.
Govoreći o spremnosti Bosne i Hercegovine, Drešković je rekao da je cijela zemlja u “crvenoj zoni” i da se dugotrajne suše neće rješavati povlačenjem u planinska područja, nego energetskom učinkovitošću zgrada i adaptivnim tehnologijama. Posebno je kritizirao urbanistički razvoj, navodeći da se stvaraju betonske džungle i da je u Sarajevu od Baščaršije do Stupa gotovo nestalo zelenih površina.
Upozorio je i na važnost očuvanja Bjelašnice, ističući da bez nje grad i njegovi stanovnici dugoročno neće opstati. Njegove procjene otvaraju pitanje prilagodbe gradova i infrastrukture na sve češće toplinske ekstreme, dok stručnjaci za klimu upozoravaju da će pritisak na vodne i energetske sustave nastavljati rasti.
Vezane vijesti
