Europska unija sve je bliže novom modelu integracije država u procesu proširenja, a prema pisanju Nezavisnih novosti u središtu rasprava trenutačno su Crna Gora i Albanija, dok se Bosna i Hercegovina gotovo i ne spominje zbog zastoja u reformama.
Riječ je o modelu koji bi, kako se navodi, trebao biti zasnovan na njemačko-francuskom prijedlogu i podrazumijevati postupnu integraciju prije punopravnog članstva. Takav pristup značio bi da bi zemlje kandidati mogle dobivati pojedine pogodnosti još prije ulaska u EU.
Prema pisanju Politica, zemlje bi u tom okviru mogle imati pristup dijelu europskih fondova, povoljnijim trgovinskim aranžmanima i djelomičan pristup jedinstvenom tržištu prije formalnog članstva. Istodobno, obujam tih pogodnosti ovisio bi o napretku svake pojedine države u usklađivanju sa zakonodavstvom EU i provedbi reformi.
U raspravama o zapadnom Balkanu, BiH je, kako se navodi, u drugom planu. Kada se i spominje, to je uglavnom u kontekstu zemlje koja ne ispunjava europske obveze. Podsjeća se i na navode da su vlade Albanije, BiH, Kosova i Crne Gore donosile zakone koji ponekad ne odražavaju zahtjeve Europske komisije.
Na prošlotjednoj raspravi o tome treba li Ukrajini omogućiti otvaranje svih šest pregovaračkih klastera odjednom, mađarski premijer Peter Mađar rekao je, prenosi Euronews, da to ne bi bilo pošteno prema Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, za koje je naveo da godinama, a neke i desetljećima, provode reforme radi članstva u EU. U toj je izjavi rekao i da to šalje pogrešnu poruku zemljama zapadnog Balkana koje godinama rade na članstvu, pri čemu je spomenuo i promjene imena države te izmjene velikih dijelova ustava.
Ipak, diplomatski sugovornik iz veleposlanstva jedne od država članica EU rekao je da će Brisel, unatoč sporom tempu reformi, teško moći potpuno marginalizirati BiH, čak i ako se nastave nesprovođenje reformi i disfunkcionalnost institucija.
Prema planu o kojem se raspravlja, Europska komisija namjerava od država članica zatražiti političku podršku za ovu inicijativu, a čelnici EU mogli bi o širem okviru razgovarati na summitima Europskog vijeća u listopadu ili prosincu. Time bi se, navodi se, odstupilo od sadašnjeg sustava u kojem su gotovo sve pogodnosti rezervirane za punopravne članice.
Politico također navodi da EU trenutačno ima devet službenih kandidatkinja i kandidata, da se Crna Gora smatra najbližom članstvu te da su Ukrajina i Moldavija otvorile pristupne pregovore, dok su procesi Srbije, Turske i Gruzije u zastoju. Dodaje se i da su se i Ukrajina i Crna Gora ranije usprotivile ideji takozvanog ograničenog članstva, upozoravajući da ono ne smije postati zamjena za punopravno članstvo u EU.
Vezane vijesti
