NATO bilježi snažan rast obrambene potrošnje Europe i Kanade

Europske članice NATO-a i Kanada tijekom 2025. godine povećale su obrambenu potrošnju za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu, pokazuje godišnje izvješće glavnog tajnika Marka Ruttea o radu Saveza. Reuters navodi da taj rast odražava novi ritam ulaganja u obranu nakon dogovora članica o višim ciljevima potrošnje i jačanju spremnosti u sve nestabilnijem sigurnosnom okruženju.

Prema Reutersu, saveznici su dogovorili novi cilj prema kojem bi do 2035. godine ukupna izdvajanja za obranu trebala dosegnuti pet posto BDP-a. Od toga bi 3,5 posto bilo namijenjeno izravnim vojnim potrebama, a dodatnih 1,5 posto širem obrambenom sustavu, uključujući kibernetičku sigurnost i prilagodbu infrastrukture. Tri zemlje — Poljska, Litva i Latvija — već su premašile prag od 3,5 posto BDP-a za obranu.

Ukupna obrambena potrošnja članica NATO-a u 2025. dosegla je 2,77 posto BDP-a, a Reuters ističe da Sjedinjene Američke Države i dalje nose oko 60 posto ukupne obrambene potrošnje Saveza. To je važan podatak u trenutku kada Washington ponovno pojačava pritisak na europske saveznike da preuzmu veći dio tereta vlastite sigurnosti.

Istodobno, Reuters bilježi i novu političku napetost unutar Saveza. Američki predsjednik Donald Trump kritizirao je NATO saveznike zbog toga što nisu podržali američki pristup prema Iranu, poručivši na društvenim mrežama da Sjedinjenim Državama pomoć NATO-a nije potrebna. Unatoč toj izjavi, godišnje izvješće NATO-a i dalje naglašava važnost transatlantskog jedinstva u razdoblju globalne neizvjesnosti.

Rast obrambene potrošnje zato nije samo fiskalni ili vojni podatak. On govori i o dubljoj promjeni sigurnosne svijesti u Europi, gdje države sve jasnije prihvaćaju da će u idućim godinama morati izdvajati više novca za obranu, infrastrukturu i tehnološku otpornost. Za NATO to znači jačanje brojki, ali i test političke kohezije u trenutku kada se globalne krize gomilaju, a odnosi među saveznicima sve češće prolaze kroz javne napetosti.