Foto: Daniel Torok / White House / Wikimedia Commons
Administracija Donalda Trumpa pokušava kroz izvršnu uredbu ojačati federalnu kontrolu nad regulacijom umjetne inteligencije i ograničiti prostor saveznim državama koje su već usvojile vlastita pravila. Ideja Bijele kuće je da SAD ne smije ući u razdoblje regulatornog kaosa u kojem svaka država nameće drukčije obveze tvrtkama koje razvijaju ili koriste AI.
Uredba se oslanja na argument da previše različitih državnih pravila može usporiti inovacije i otežati američku konkurentnost u odnosu na Kinu i Europsku uniju. Posebno su u fokusu zakoni saveznih država koji se bave transparentnošću AI sadržaja, algoritamskom diskriminacijom i obvezama za developere sustava koji ulaze u osjetljive sektore.
Problem za Washington jest to što izvršna uredba sama po sebi ne može jednostavno izbrisati državno zakonodavstvo. Zato se očekuje da će ključna bitka završiti na sudovima, gdje će se testirati granice federalne vlasti i pravo saveznih država da same uređuju zaštitu građana i tržišta na svom području.
U praksi to znači da američke tehnološke tvrtke zasad i dalje moraju računati na više pravnih režima odjednom. Dok savezna administracija govori o jedinstvenom nacionalnom okviru, Kalifornija, Colorado, Teksas i druge države već grade vlastita pravila koja ostaju relevantna sve dok ih sudovi ili Kongres ne potisnu.
Ova pravna i politička borba važna je i izvan SAD-a. Ona pokazuje da američki model i dalje traži ravnotežu između inovacije i zaštite, dok Europa ide prema strožoj regulaciji, a Kina prema modelu snažne državne kontrole. Ishod sukoba između Washingtona i saveznih država zato će imati težinu i za globalnu raspravu o tome tko i kako uopće može učinkovito regulirati umjetnu inteligenciju.