Foto: European Parliament / Wikimedia Commons

Europski parlament podržao je odgodu dijela primjene Zakona o umjetnoj inteligenciji, poznatog kao AI Act, za sustave koji spadaju u visokorizičnu skupinu. To znači da će tvrtke i institucije koje koriste umjetnu inteligenciju u područjima poput zapošljavanja, obrazovanja, biometrije ili pravosuđa dobiti više vremena za prilagodbu pravilima koja su tehnički i operativno vrlo zahtjevna.

Ključni razlog za odgodu nije promjena političkog smjera, nego činjenica da važni standardi i provedbene smjernice još nisu dovršeni. Bez tih tehničkih detalja mnoge bi organizacije teško mogle dokazati sukladnost, pa Bruxelles pokušava izbjeći situaciju u kojoj zakon formalno vrijedi, a u praksi ga je teško provesti.

Istodobno, Parlament je podržao tvrđu liniju prema takozvanim nudifier aplikacijama, alatima koji generativnom umjetnom inteligencijom stvaraju lažne gole fotografije stvarnih osoba bez njihova pristanka. Upravo je rast takvih zlouporaba, posebno prema ženama i maloljetnicama, jedan od razloga zašto EU želi pokazati da odgoda tehničkih rokova ne znači i popuštanje prema najspornijim oblicima AI sadržaja.

Za tehnološke tvrtke to znači dvostruku poruku. S jedne strane dobivaju dodatno vrijeme za usklađivanje u složenijim segmentima, a s druge jasniji signal da će se kod najosjetljivijih zlouporaba ići prema čvrstoj zabrani. Time se potvrđuje da Europa i dalje želi ostati najambiciozniji regulatorni prostor za umjetnu inteligenciju, ali uz nešto realističniji ritam provedbe.

U sljedećoj fazi odluka mora proći i završni institucionalni postupak s državama članicama. No politička poruka je već jasna: AI Act ostaje temelj europskog pristupa umjetnoj inteligenciji, samo s više vremena za provedbu i strožim odnosom prema alatima koji se koriste za digitalno ponižavanje i zlouporabu ljudi.